Zagreb – Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je u utorak 74. sjednicu na kojoj je ugostio glavnog tajnika najvećeg europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača i zadruga COPA COGECE Pekku Pesonena. Sjednici je nazočio i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović koji je ujedno i potpredsjednik COPE.
Zastupnici su s Pesonenom razmijenili stajališta o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, nacionalnim strateškim planovima, Zelenom planu i utjecaju trenutačne geopolitičke situacije i visokih ulaznih troškova na poljoprivredno-prehrambeni sektor, posredno i na ruralna područja u kojima se većim dijelom poslovi sektora obavljaju.
Predsjednica Odbora Marijana Petir podsjetila je kako je Odbor za poljoprivredu u okviru političkog dijaloga tražio od Europske komisije da ograniči cijenu plina i pokrene aktivnosti kojima bi se na razini EU-a osigurale potpore proizvođačima mineralnih gnojiva. – Očekujemo od Europske komisije da krene žurno i učinkovito rješavati spomenute probleme i za to osigura primjeren financijski okvir jer postojeći neće biti dostatan. Bilo bi loše da naš odgovor na ovu krizu bude povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda i mineralnih gnojiva te drugih inputa iz trećih zemalja, umjesto okretanje vlastitoj proizvodnji i samodostatnosti, rekla je Petir.
Podsjetila je da je održivost poljoprivredne proizvodnje ugrađena u temelje europske poljoprivrede te da su okolišni i zahtjevi sigurnosti hrane u Europi postali konstanta, ali, kako je rekla, njihovo stalno postrožavanje donosi povećanje troškova proizvodnje što, posebno u vrijeme stalnog rasta cijene energenata, dovodi u pitanje opstojnost pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje u Europi, posebice stočarske.
Petir je naglasila kako je novu Zajedničku poljoprivrednu politiku potrebno prilagoditi novonastalim okolnostima i geopolitičkim izazovima, osigurati snažnije financiranje, ali i preispitati trgovinske ugovore koje EU ima s trećim zemljama, a koji u neravnopravan položaj dovode europske poljoprivrednike. – Vjerujem da smo svi svjesni trenutka u kojem se nalazimo i potrebe brzog i učinkovitog odgovora EU u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, rekla je Petir i podsjetila da je Republika Hrvatska najmlađa država članica Unije i najkraće koristi europska sredstva za rast poljoprivrednog sektora te kako tu činjenicu treba uzeti u obzir kod donošenja odluka koje se odnose na poljoprivredu.
Pekka Pesonen je, nakon predstavljanja rada udruženja COPA COGECE i procesa usvajanja nove Zajedničke poljoprivredne politike, govorio o izazovima koje pred europske poljoprivrednike stavlja europski Zeleni plan, smanjenje uporabe pesticida, antimikrobnih sredstava i gnojiva. – Europska komisija nije dala učinkovite i djelotvorne alate kojima bi se smanjio utjecaj navedenih ograničenja na ekonomičnost i proizvodnost poljoprivredne proizvodnje u EU, a ovome treba dodati i utjecaj pandemije Covida-19, ukrajinske krize, energetske krize i velikog rasta inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kazao je Pesonen i dodao kako je uz takve izazove teško od europskih poljoprivrednika očekivati proizvodnju hrane na održiv način. Dodatan izazov predstavlja i lanac vrijednosti hrane koji bi trebao biti pošteniji i uravnoteženiji, za što Europska komisija prema mišljenju Pesonena nije ponudila odgovarajuće alate. Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom u EU, rekao je kako je ona zagarantirana, no ukoliko se ne pronađu adekvatna rješenja za ograničenja koja se stavljaju pred europske poljoprivrednike, nesigurnosti u opskrbi hrane mogle bi se pojaviti u jesen 2023.
Govoreći o problemima hrvatskog poljoprivrednog sektora, članica saborskog Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac posebno je istaknula nedostupnost poljoprivrednog zemljišta, dominaciju velikih korporacija na tržištu hrane, izvoz sirovine, te nepovjerenje poljoprivrednika prema udruživanju, a što sve dovodi do odustajanja od poljoprivredne proizvodnje.
Zastupnik Stipan Šašlin ukazao je na važnost balansiranog pristupa provedbi Zajedničke poljoprivredne politike kojim bi se prepoznale specifičnosti i potrebe država članica u poljoprivrednoj proizvodnji.
Zastupnik Goran Ivanović govorio je o prevladavajućoj starijoj dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, nedostatku radne snage, potrebi modernizacije poljoprivrede te je naglasio kako proizvodnja hrane nema alternativu i ukazao na nužnost smanjenja otpada od hrane.
Članica Odbora Ankica Zmaić rekla je da vjeruje u iznalaženje rješenja koje će, bez obzira na trenutačne izazove, omogućiti pristup dovoljnim količinama sigurne i zdrave hrane u EU, dok je zastupnik Siniša Jenkač govorio o smanjenju stočnog fonda u Republici Hrvatskoj i rekao kako ljude treba potaknuti na poljoprivrednu proizvodnju, što će utjecati i na očuvanje ruralnih područja.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je kako se hrvatski poljoprivrednici nalaze pred istim izazovima kao i europski, ali da je hrvatska prednost niska razina uporabe pesticida, što je potrebno vrednovati na odgovarajući način. Vezano uz nacionalni Strateški plan u okviru ZPP-a, rekao je kako je potrebno dobro pozicionirati savjetodavnu službu, posebno zbog visoke starosne dobi nositelja poljoprivrednih gospodarstava i njihove slabije informatičke pismenosti.