Zagreb - Glavna direktorica Uprave za trgovinu Europske komisije Sabine Weyand s izaslanstvom Uprave za trgovinu i Glavnog tajništva Vijeća EU-a u Hrvatskom saboru sastala se u utorak s predsjednikom Odbora za europske poslove Domagojem Ivanom Miloševićem. Izaslanstvo boravi u radnom posjetu RH kako bi se pobliže upoznalo s pripremama za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, posebno u dijelu trgovinske politike EU-a.
Domagoj Ivan Milošević uvodno je ponovio najvažnije prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije kao što su gospodarski rast i jačanje kompetitivnosti europskog gospodarstva, prometna, energetska i digitalna povezanost, unutarnja i vanjska sigurnost Unije i njenih građana te jačanje utjecaja EU-a na globalnom planu uz nastavak politike proširenja.
Poseban naglasak stavljen je na razmjenu mišljenja o pitanjima zajedničke trgovinske politike EU-a, što uključuje bilateralne trgovinske odnose EU-a i trećih država, prvenstveno sa SAD-om i Kinom, te interese i stajališta EU-a na multilateralnoj razini, posebice u okviru WTO-a.
Milošević i Weyand su se složili kako se samo jačanjem zajedništva Europska unija može čvrsto pozicionirati prema aktualnim izazovima na globalnom planu. – Zajednička trgovinska politika je u svojoj biti tehnička politika, no danas, suočena s izazovima poput novih trgovinskih odnosa SAD-a i Kine, te EU-a s SAD-om i Kinom, ona dobiva geopolitičku dimenziju, kazala je Weyand te dodala kako je jačanje EU-a na globalnom planu veliki izazov nove Komisije.
Razgovaralo se i o politici proširenja, posebno u svjetlu nedavne odluke EK-a o odgodi početka pregovora za pristupanje EU-u Sjeverne Makedonije i Albanije, te posljedicama koje bi ta odluka mogla imati na daljnji razvoj sigurnosne i političke situacije u jugoistočnom dijelu Europe. Domagoj Ivan Milošević je pritom istaknuo značaj sastanka na vrhu čelnika EU-a i država jugoistoka Europe koji će se za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-om održati u Hrvatskoj u svibnju 2020.
Glavna direktorica Uprave za trgovinu Weyand kazala je kako se Hrvatska može osloniti na nove institucije EU-a, te u tom kontekstu računati i na podršku Hrvatskoj da tijekom predsjedanja ustraje na pitanju daljnjeg proširenja EU-a na države zapadnog Balkana.