Zagreb – U Hrvatskome saboru će se u subotu, 26. ožujka 2022. ugasiti rasvjeta na jedan sat u okviru inicijative „Sat za planet Zemlju“ koju, u odnosu na Europski parlament i nacionalne parlamente država članica EU-a, drugu godinu zaredom koordinira odjel Europskog parlamenta zadužen za sustav za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS).
Europski parlament i četrnaest nacionalnih parlamenata i domova Europske unije tako će gašenjem rasvjetnih tijela od 20:30 do 21:30 na simboličan način osnažiti svoju posvećenost zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Cilj inicijative „Sat za planet Zemlju“ je podizanje svijesti diljem svijeta o važnosti klimatskih promjena, a uključivanje nacionalnih parlamenata Europske unije, među njima i Hrvatskoga sabora, dodatno je jamstvo promicanja tog prioriteta u procesu donošenja odluka. „Sat za planet Zemlju“ izvorno je pokrenut u Australiji 2007. godine kao građanska inicijativa u znak prosvjeda protiv klimatskih promjena i kao poziv na hitnu akciju. Posljednje subote u ožujku milijuni ljudi širom svijeta na jedan sat isključuju svjetla kako bi izrazili simbolički čin podrške Zemlji. Najveća je to građanska inicijativa za zaštitu okoliša, koja iz godine u godinu nailazi na sve veći odziv, a Hrvatska joj se pridružila 2009. godine.
Klimatske promjene uzrokovane su globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji; temperaturu, razinu mora i oborine. Glavni uzrok klimatskih promjena je sagorijevanje fosilnih goriva – nafte, ugljena i prirodnog plina, uslijed čega se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji tamo zadržavaju toplinu, a što se naziva efektom staklenika. Glavna posljedica klimatskih promjena je povećanje temperature planeta što utječe na topljenje ledene mase na polovima i uzrokuje porast razine mora, dovodi do poplava i ugrožava priobalna područja. Klimatske promjene usto pridonose češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su oluje, suša, toplinski valovi i šumski požari.
Iako se klimatske promjene ne mogu poništiti, njihove se posljedice mogu ublažiti te im se možemo prilagoditi. Mjerama ublažavanja, kao što su razvoj čiste energije i povećanje šumskih područja, nastoje se smanjiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Potrebne su, međutim, drastičnije promjene u ključnim područjima kao što su promet, energetika, industrija, stanovanje, gospodarenje otpadom i poljoprivreda, a što, između ostaloga, zahtijeva sustavno osvješćivanje problema klimatskih promjena diljem svijeta i na svim razinama društva.