Zagreb - Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Domagoj Hajduković sudjelovao je u srijedu, 23. ožujka videokonferencijskim putem na 42. sjednici Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe gdje je u Domu regija održao izlaganje u okviru teme Regije i dijaspora: zastupljenost dijaspore u regijama domaćinima i odnosi s regijama porijekla.
U ulozi potpredsjednika Odbora za migracije, izbjeglice i raseljene osobe Vijeća Europe te dugogodišnjeg člana Pododbora za dijaspore i integraciju i Parlamentarne mreže politika o dijaspori, Hajduković je u svojem izlaganju uvodno istaknuo sudbonosno vrijeme u kojemu se Europa nalazi s obzirom na agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i potrebu očuvanja i obrane europskih vrijednosti. Posebno je naglasio kako nakon izbacivanja Rusije iz Vijeća Europe treba biti postojan i ne surađivati s agresorom te mobilizirati sve resurse u pomoći Ukrajini. Istaknuo je, nadalje, kako je dijaspora imala važnu ulogu tijekom ratnih sukoba u Hrvatskoj, a da je sada i ukrajinska dijaspora visoko mobilizirana diljem svijeta u pružanju humanitarne pomoći svojoj matičnoj zemlji. – Ukrajinsko gospodarstvo pod velikim je pritiskom, a dijaspora je vrlo važna snaga u mobilizaciji financijske potpore, kazao je.
Hajduković je predstavio i rad Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u ovom području, koji traje od 1999. godine, s nizom usvojenih preporuka i rezolucija na različite teme povezane s dijasporom. Posebno je izdvojio osnivanje Parlamentarne mreže politika o dijaspori 2017. koja doprinosi suradnji i razmjeni iskustava različitih aktera. Ujedno je predstavio glavne ideje iz izvješća predsjednika Pododbora za dijaspore i integraciju Paula Pisca, u kojemu su objedinjene sve preporuke i zaključci o instrumentima politike i poboljšanju međudržavne suradnje u pogledu politika vezanih uz dijasporu.
Spomenuo je dvije razine demokratskog sudjelovanja koje imaju utjecaj na dijasporu: političko sudjelovanje u zemljama domaćinima gdje su naturalizirani i imaju pravo na politički aktivizam, sudjelovanje i predstavljanje; te političko sudjelovanje u zemljama porijekla, što im omogućuje sudjelovanje na nacionalnim izborima i referendumima. –Glavno jamstvo njihovog političkog sudjelovanja je pitanje biračkog prava i državljanstva zajednica dijaspore uz dužno poštovanje integriteta izbora i političkih procesa, istaknuo je Hajduković dodavši kako nacionalne vlade trebaju uključiti dijasporu u procese donošenja odluka o pitanjima koja ih se izravno tiču, posebno s mogućnošću biranja predstavnika svojih zajednica u nacionalne parlamente. Osvrnuo se na iskustva mnogih europskih zemalja koja pokazuju kako dijaspora može biti moćan partner državama u poticanju ne samo gospodarskog razvoja, nego i izgradnje kulturnih i diplomatskih mostova između matične zemlje i zemlje domaćina. Naveo je kako bi primarni zadatak za razvoj europske politike dijaspore trebalo biti strateško partnerstvo između država, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih organizacija, koje će stvoriti okvir za osnaživanje dijaspore kako bi se olakšao prijenos resursa i dijeljenje znanja.
Hajduković je zaključno pozvao na žuran odgovor na humanitarnu situaciju u Ukrajini, osobito na zaštitu žena i djece te na uspostavu bliskoga partnerstva sa zajednicama ukrajinske dijaspore kako bi se pružila pomoć ukrajinskim izbjeglicama i pokazala europska solidarnost.