Domagoj Hajduković primio potpredsjednika bugarske Vlade za upravljanje fondovima EU-a Atanasa Pekanova

Zagreb –  Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković te članovi Odbora Davor Ivo Stier i Andro  Krstulović Opara održali su u utorak sastanak s potpredsjednikom bugarske Vlade za upravljanje fondovima EU-a Atanasom Pekanovom koji s izaslanstvom boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj. 

U fokusu razgovora dvaju izaslanstava bilo je hrvatsko iskustvo u procesu uvođenja eura, kako u njegovom političkom tako i tehničkom aspektu.  

Potpredsjednik Vlade Pekanov je kazao kako su uvođenje eura i daljnja integracija u europske procese, poput Schengenskog prostora, također i bugarski ciljevi. Posebno su ga zanimale parlamentarne rasprave i mišljenje javnosti o uvođenja eura, kako su prilagođeni zakonski okviri te suradnja Hrvatske s europskim partnerima u tom pitanju. 

Predsjednik Odbora Hajduković, nakon što je predstavio djelokrug rada Odbora za europske poslove, pojasnio je kako je u Hrvatskoj postignut širok politički konsenzus o potrebi ulaska Hrvatske u Eurozonu, napomenuvši kako je stav dijela oporbe drugačiji što se tiče vremena uvođenja eura, dok postoji i manji broj stranaka koje se protive uvođenju eura, uz argument da će njegovim uvođenjem doći do gubitka nacionalnog suvereniteta. 

Davor Ivo Stier ukazao je i na važnost geopolitičke dimenzije ulaska Hrvatske u Eurozonu, čime se Hrvatska, uz ulazak u Schengen, još snažnije integrira u srž Europske unije. 

Andro Krstulović Opara osvrnuo se na pozitivnu klimu koja vlada u turističkom sektoru u odnosu na uvođenje eura budući da su ljudi koji se bave turizmom svoje poslovanje već prije prilagodili euru. Također je podsjetio na to kako su građani Hrvatske imali mogućnost sudjelovati u kreiranju izgleda hrvatskoga eura, pa je tako i kuna, postala dio toga dizajna.

Razgovaralo se i o bilateralnim odnosima Hrvatske i Bugarske koji su ocijenjeni vrlo dobrima te je tom prigodom Hajduković zahvalio Bugarskoj na podršci koju je dala kandidaturama Hrvatske na multilateralnoj razini. Sugovornici su se osvrnuli i na potrebe jačanja suradnje država Srednje i Istočne Europe, te na posljedice rata Ukrajini na geopolitičku i ekonomsku situaciju općenito.