Kopenhagen - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Davor Bernardić sudjelovao je u petak na sastanku Glavnog odbora za politička pitanja i sigurnost Parlamentarne skupštine OESS-a koji se održao videokonferencijskim putem.
Parlamentarci OESS-a poručili su sa sastanka kako je zbog stalnih prijetnji sigurnosti i napada na multilateralizam potrebno ojačati i podržati međunarodni poredak. Istaknuto je kako milijuni ljudi trpe nasilje i raseljavanje zbog dugotrajnih sukoba, rastu prijetnje povezane sa cyber i ICT ratovanjem, širi se hibridno ratovanje i raste broj nedržavnih aktera, a vrijednosti OESS-a sve se češće dovode u pitanje zbog čega je potreban hrabar i odlučan međunarodni odgovor.
Predsjedavajući Glavnog odbora Richard Hudson (Sjedinjene Države) posebno je istaknuo ulogu Odbora koju smatra najvažnijom, a to je stvaranje slobodne i mirne zone OESS-a u kojoj će sve države sudionice u potpunosti provoditi temeljna načela dogovorena u Završnom aktu iz Helsinkija. S tim u vezi Hudson je istaknuo niz aktivnosti Odbora, uključujući nedavni parlamentarni mrežni dijalog o ulozi OESS-a u postizanju transparentnosti i predvidljivosti vojnih poslova.
Izvjestitelj Odbora Laurynas Kasciunas (Litva) podsjetio je kolege da COVID-19 nije jedini neočekivani izazov s kojim će se međunarodna zajednica suočiti u godinama koje dolaze. - Jedino ako ćemo svi braniti duh Završnog akta iz Helsinkija, možemo zajednički prebroditi buduće krize i osigurati sveobuhvatnu sigurnost svojih birača, rekao je Kasciunas. Izrazio je žaljenje što glavne sigurnosne prijetnje i dalje utječu na područje OESS-a, od vojne agresije na susjedne zemlje, okupacije i ilegalne aneksije teritorija, do kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda. - To je ono čemu svjedočimo, nažalost, svaki dan, rekao je Kasciunas i naglasio da je vrijeme da se načela podrže djelima i akcijama. - Mi, parlamentarci, posebno smo odgovorni za to, jer moramo nastojati da naše vlade budu odgovorne za svoje politike i odluke, izjavio je Kasciunas. Osvrnuo se i na izazove koje smatra najvećima poput krize multilateralizma, sukoba Rusije i Ukrajine, situacije u Gorskom Karabahu, sukoba u Gruziji, pitanja Pridnjestrovlja, novih kibernetičkih i ICT sigurnosnih izazova, utjecaja pandemije na transnacionalne prijetnje i političke represije. Što se tiče Ukrajine, Kasciunas je ponovio dugogodišnje pozive PS OESS-a na uspostavu ukrajinskog suvereniteta i na povlačenje svih snaga Ruske Federacije.
U raspravi o Izvješću izražena je potpora OESS-ovim mehanizmima kao što su Bečki dokument i Ugovor o otvorenom nebu kao važnih mjera za izgradnju povjerenja. Izraženo je stajalište kako nije potrebno izmišljati nove kotače, već stvoriti uvjete da se postojeći kotači glatko okreću. To zahtijeva, rečeno je, puno poštivanje postojećih multilateralnih sporazuma.
Parlamentarci OESS-a također su skrenuli pozornost na humanitarne učinke sukoba, na prijetnje poput nasilnog ekstremizma i terorizma, na pitanje granice Gruzije, izazove s kojima se suočava Mediteran te status Cipra. Izražena je podrška punoj provedbi sporazuma iz Minska u rješavanju sukoba na istoku Ukrajine. Porasla je zabrinutost zbog općeg pogoršanja sigurnosti na području OESS-a, a članovi su istaknuli OESS-ove alate poput Kodeksa ponašanja u političko-vojnim aspektima sigurnosti koji su važni za standardizaciju ponašanja sigurnosnih snaga, kako unutar država tako i u međudržavnim odnosima. Ključnom je naglašena i potreba za poštivanjem međunarodnog prava i zaštitom demokratske kontrole oružanih snaga, posebno u kontekstu trenutnog stanja napetosti.
Dvadeset i deveto godišnje zasjedanje PS OESS-a nastavljeno je 5.i 6. srpnja u Beču u hibridnom formatu sastankom Stalnog odbora i plenarnom sjednicom.