.png)
Birmingham – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u PS OESS-a Davor Bernardić i član Izaslanstva Hrvoje Šimić sudjeluju u radu 29. godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a koje se od 2. do 6. srpnja 2022. održava u Birminghamu u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Zasjedanje, na kojem se okupilo gotovo 250 parlamentaraca, započelo je 2. srpnja plenarnom sjednicom na kojoj su čelnici OESS-a i dužnosnici zemlje domaćina pozvali na okončanje rata u Ukrajini uz puno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Govornici su osudili invaziju Ruske Federacije, podijelili svoja zapažanja nakon posjeta Ukrajini i susreta s ukrajinskim izbjeglicama, te zatražili istrage navodnih ratnih zločina i zvjerstva.
Predsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Margareta Cederfelt (Švedska) u uvodno je govorila o svojem nedavnom posjetu Kijevu, Buchi i Irpinu, mjestima u kojima su počinjena neka od najgorih nasilja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Opisala je razaranja kojima je svjedočila te izrazila žaljenje što će u ratu i dalje stradati još mnogo nevinih ljudi. - Našim dragim prijateljima u ukrajinskom izaslanstvu moja poruka je jasna: Mi smo uz vas!. Nastavit ćemo braniti vaše pravo da živite u miru, kazala je Cederfelt.
Podsjetila je da je stajalište Parlamentarne skupštine OESS-a dosljedno od početka neprijateljstava u Ukrajini 2014. - Osudili smo nezakonitu aneksiju Krima i grada Sevastopolja od početka vojnog sukoba u istočnoj Ukrajini. – Ustrajno smo apelirali na rješavanje sukoba kroz potpunu provedbu sporazuma iz Minska, istaknula je.
U uvodnom dijelu plenarnog zasjedanja parlamentarcima su se obratili i dužnosnici zemlje domaćina John Whittingdale, šef izaslanstva Ujedinjenog Kraljevstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a i lord Tariq Ahmad od Wimbledona, državni ministar za južnu i središnju Aziju, sjevernu Afriku, Ujedinjenu Kraljevinu, Commonwealth i OESS. Predsjednik Donjeg doma Sir Lindsay Hoyle također je uputio pozdravne riječi istaknuvši da je „sada više nego ikad suradnja na području sigurnosti od najveće važnosti“, te podsjetio na temeljna načela organizacije kao što su odustajanje od uporabe sile, poštivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te zaštita ljudskih prava i sloboda koji su potrebni za stvaranje sigurnog okruženja za sve.
Nakon uvodnih govora razmotrena je dopunska točka dnevnog reda pod nazivom „Agresorski rat Ruske Federacije protiv Ukrajine i njenog naroda i njegova prijetnja sigurnosti cijele regije OESS-a“, a uz nekoliko amandmana, usvojena je i rezolucija čiji su glavni pokrovitelji bili parlamentarka Vilija Aleknaitė-Abramikienė iz Litve, te parlamentarci Mykyta Poturaiev iz Ukrajine i Roger Wicker iz Sjedinjenih Američkih Država.
Voditelj saborskog Izaslanstva Davor Bernardić sudjelovao je prvoga dana zasjedanja na sastanku Stalnog odbora PS OESS-a koji je odobrio deset dodatnih točaka za raspravu u općim odborima i na plenarnoj sjednici. Stalni odbor također je jednoglasno odobrio proračun za fiskalnu godinu 2022./2023. Tijekom sastanka Stalnog odbora ukrajinsko izaslanstvo predložilo je amandman na Poslovnik kojim bi se osigurali mehanizmi za suspenziju mandata izaslanstva PS OESS-a čija je zemlja povrijedila suverenitet i teritorijalni integritet druge države članice OESS-a. Odbor je dao svoju opću potporu načelima koja stoje iza prijedloga i složio se uputiti predmet Odboru za pravila Parlamentarne skupštine OESS-a kojim predsjeda francuski parlamentarac i potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Pascal Allizard.
Drugog dana godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a, 3. srpnja, odbori za politička pitanja i sigurnost, gospodarska pitanja i okoliš te ljudska prava i humanitarna pitanja započeli su rad na nacrtima rezolucija koje će činiti Birminghamsku deklaraciju, a koja će se usvojiti 6. srpnja.
Članovi odbora saslušali su izlaganja izvjestitelja koji su se uglavnom usredotočili na rat u Ukrajini i političke, sigurnosne i humanitarne učinke rata. Ostala pitanja na dnevnom redu općih odbora uključuju gospodarski oporavak od pandemije covida 19, migracije i raseljavanje, humanitarnu situaciju u Afganistanu, trgovinu ljudima u globaliziranom gospodarstvu, kibernetičku sigurnost i kibernetički kriminal, nuklearnu sigurnost i zabranu nuklearnog oružja, zagađenje i klimatske promjene, neovisnost civilnog društva, slobodu medija i borbu protiv dezinformacija.
Opći odbor za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja razmotrio je izvješće i nacrt rezolucije koje je iznio izvjestitelj Odbora Johan Büser (Švedska). Büser je naglasio potrebu osiguravanja načela rada Parlamentarne skupštine OESS-a, što podrazumijeva uključivost i otpornost demokracija i poštivanje ljudskih prava i načela OESS-a. Kazao je kako je nekoliko kriza posljednjih godina dovelo u pitanje poštivanje vladavine prava, napominjući kako su neke odluke za suzbijanje širenja covida 19 koje su donijele vlade možda izazvale zabrinutost u pogledu poštivanja ljudskih prava. Kako bi se ojačala predanost demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava, Büserova rezolucija naglašava potrebu jačanja civilnog društva, neovisnog o državnim strukturama. U rezoluciji se navodi kako su nevladine organizacije važni putovi za izražavanje javnog mnijenja i oblikovanje politika te služe kao ključni partneri parlamentarcima. Što se tiče rata u Ukrajini, u rezoluciji se ističe da se “međunarodno humanitarno pravo mora poštovati i da je pristup humanitarnoj pomoći temeljno pravo ljudi koji žive u zonama sukoba i ljudi u pokretu”.
Nakon odluka Stalnog odbora i plenarnog zasjedanja Skupštine o pokretanju novih propisa o sankcioniranju teških kršenja obveza OESS-a, u nedjelju se sastao skupštinski Pododbor za poslovnik i radnu praksu koji su razmotrili prijedlog koji je iznijela ukrajinska delegacija i utvrdili da je prihvatljiv temelj za daljnji rad. Odbor će se ponovno sastati u nadolazećim mjesecima s namjerom da predstavi tekst za razmatranje Stalnom odboru Skupštine na sljedećem sastanku PS OESS-a koji će se održati u listopadu u Sofiji.
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora Davor Bernardić je drugoga dana zasjedanja sudjelovao u radu Glavnog odbora za politička pitanja i sigurnost koji je prihvatio rezoluciju izvjestitelja Odbora Laurynasa Kasciunasa (Litva) u kojoj se "najoštrije osuđuje agresorski rat Rusije protiv Ukrajine" i "poziva Rusku Federaciju da uspostavi trenutni prekid vatre i povuče ruske trupe iz cijele Ukrajine.” Odbor je izrazio potporu radu neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva kojega je ovlastilo Vijeće za ljudska prava UN-a i Međunarodni kazneni sud, a koje istražuje navodne ratne zločine počinjene u Ukrajini. U raspravi i obrazloženju izvješća i nacrta rezolucije je rečeno da je „napadnuta ne samo Ukrajina, već i europska sigurnost u cjelini, kao i obveze OESS-a, međunarodno pravo, ljudska prava i demokracija“.
Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora Hrvoje Šimic sudjelovao je u radu Glavnog odbora za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš. Članovi odbora razmotrili su rezoluciju izvjestiteljice Odbora Gudrun Kugler (Austrija) koja pokriva pitanja ekonomskih i društvenih posljedica pandemije covida 19 te klimatskih promjena, a u kojoj se navodi da je rat u Ukrajini doveo do slabljenja stabilnosti, povezanosti i prosperiteta diljem regije OESS-a. Kugler je naglasila povezanost pitanja sigurnosti s ekonomskom i ekološkom dimenzijom te istaknula štetne učinke rata u Ukrajini na ljude, gospodarstvo i okoliš. Izražena je nada da će Rezolucija biti korištena u nacionalnim parlamentima te u radu odbora.
Bernardić i Šimić su uz rad u glavnim odborima sudjelovali u brojnim drugim aktivnostima, poput ad hoc sastancima odbora PS za terorizam i migracije, Panela Izaslanstva Ujedinjenog Kraljevstva na temu:”Prevencija kriminala u ratu”, kao i brojnim bilateralnim sastancima tijekom kojih su uspostavljeni načelni planovi i definirane teme suradnje nacionalnih izaslanstava.
Godišnje zasjedanje PS OESS-a 2022., prvo je koje se održalo nakon tri godine pandemije covida 19, a prvi puta, u gotovo dva desetljeća, britanski parlament je bio domaćinom događaja.