.png)
Varšava - Voditelj izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Davor Bernardić i član Izaslanstva Hrvoje Šimić sudjelovali su u radu 20. jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a 24. i 25. studenoga 2022.
Tema jesenskoga zasjedanja, na kojem je sudjelovalo oko 170 parlamentaraca iz 46 država članica OESS-a, bila je „Rat u Ukrajini: Uloga OESS-a i nacionalnih parlamenata.” U fokusu su bila pitanja poput pronalaženja najefikasnijeg odgovora na ratne aktivnosti, kako postići pravedan i brzi završetak rata, podržavanje obveza OESS-a, te zaštita temeljnih sloboda i ljudskih prava te gospodarska i ekološka sigurnost.
U okviru prvog sastanka vodila se rasprava o utjecaju rata u Ukrajini na sam OESS, a kao prioritet za Organizaciju istaknuta je, među ostalim, važnost pravovremenog osiguranja hrane i energije.
Tijekom sastanka parlamentarci koji su posjetili Ukrajinu istaknuli su da je situacija vrlo teška, te napomenuli kako su pred onima koji pružaju humanitarnu pomoć veliki izazovi. Broj ljudi kojima je potrebna pomoć neprekidno se povećava, a u kombinaciji s golemim geografskim područjem koje treba pokriti i poteškoćama u prometnom sektoru, pomoć je sve teže dostaviti. Rečeno je kako je za prevladavanje ovih izazova potreban politički angažman na svim razinama, ali i strateško pozicioniranje.
Na panelu prve sjednice govorili su voditeljica Izaslanstva Poljske u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Barbara Bartus, posebni izaslanik predsjedavajućeg OESS-a Artur Dmochowski i bivši koordinator Ujedinjenih naroda za krizu u Ukrajini Amin Awad. Panelisti su naglasili da je rat doveo do višestrukih kriza, te utjecao na poljoprivredu i sigurnost hrane. Globalno gledano, istaknuto je, utjecaj na inflaciju i energetiku je ozbiljan. U Ukrajini je uništavanje željezničkih postaja, željezničkih pruga i druge infrastrukture utjecalo na opskrbne lance na cijelom njezinom teritoriju.
Rat se također pokazao kao najveća egzistencijalna prijetnja OESS-u od njegovog osnutka, naglašeno je, a tijekom 2022. poljsko predsjedanje usredotočilo se na to kako odgovoriti na posljedice rata. Istaknuto je da OESS ima mandat djelovati u korist mira te da raspolaže instrumentima, primjerice Moskovskim mehanizmom, koji se može koristiti za istraživanje kršenja ljudskih prava i promicanje odgovornosti. Parlamentarci su razgovarali i o mogućnostima djelovanja diplomacije i nadogradnje inicijativa poput Sporazuma o deblokadi isporuka žita iz Ukrajine.
Na drugom sastanku, parlamentarci su se usredotočili na promicanje gospodarske i ekološke sigurnosti usred trenutne krize. Naglašen je nesaglediv utjecaj rata na okoliš, poput neodgovorne sabotaže plinovoda Sjeverni tok i opetovanih napada na ukrajinske nuklearne elektrane. Svaka nuklearna 'nesreća' imala bi katastrofalne ekološke, ekonomske i zdravstvene posljedice desetljećima, složili su se parlamentarci i pozvali na trenutno stvaranje sigurnih zona oko svih nuklearnih elektrana te pozdravili izravnu uključenost Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA-e).
Na panelu drugog sastanka sudjelovali su koordinator za ekonomske i ekološke aktivnosti OESS-a Igli Hasani, predsjednica Foruma za energiju Joanna Maćkowiak-Pandera i član poljske delegacije u PS OESS-a Kazimierz Kleina. Panelisti su se složili da je rat doveo do porasta inflacije i utjecao na sigurnost hrane, pri čemu su najdramatičnije pogođene obitelji s niskim primanjima. Istaknuli su kako u Ukrajini postoji hitna potreba za jačanjem energetske infrastrukture, a na međunarodnoj razini za diverzifikacijom izvora energije. U nekim slučajevima to je dovelo do toga da su države pribjegle upotrebi „nečistih“ izvora energije, što negativno utječe na napore za suzbijanje klimatskih promjena.
Treći sastanak bavio se zaštitom temeljnih prava u situacijama oružanog sukoba. Parlamentarci su naglasili da je ruski napad na Ukrajinu rezultirao kršenjem ljudskih prava i sloboda masovnih razmjera, pri čemu su istaknuli uništavanje civilne infrastrukture, ubojstva, seksualno nasilje i protjerivanje, mučenje i zlostavljanje. Napominjući da su Ujedinjeni narodi dokumentirali tisuće civilnih žrtava, te da su milijuni prisilno raseljeni, ovaj je rat nazvan kršenjem najosnovnijeg prava na život. Ruska agresija na Ukrajinu ujedno krši načela OESS-a, rečeno je.
Na trećem sastanku uvodna izlaganja imali su direktor Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matteo Mecacci i predsjednik Odbora za vanjske poslove Sejma Radoslaw Fogiel. Naglasili su kako u fokusu rasprava treba biti cijena koja se plaća ljudskim životima kao posljedica rata.
Parlamentarci su upoznati s činjenicom da je od invazije u veljači 2022., ODIHR prikupljao dokaze o kršenjima ljudskih prava istražujući ratne zločine i dokumentirajući kršenja međunarodnog prava. Iako su potrebni usklađeni politički i diplomatski napori, jednako je važno pridržavati se obveza OESS-a, te da vlade preuzmu odgovornost za kršenja prava.
U raspravi je predloženo da se uspostavi mehanizam kojim će se osigurati preuzimanje odgovornosti za ratne zločine i zločin agresije pred Međunarodnim kaznenim sudom te promicati primjena Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti na rat u Ukrajini.
U raspravi je također istaknuto da je Parlamentarna skupština dosljedna u svojim osudama ruskih akcija u Ukrajini od 2014. Predsjednica Cederfelt naglasila je potrebu održavanja jedinstva što se tiče rata u Ukrajini, ali i obrane europskog sigurnosnog poretka uspostavljenog Helsinškim završnim aktom iz 1975.
Na marginama Jesenskog zasjedanja sastali su se i ad hoc odbori Parlamentarne skupštine OESS-a za migracije i borbu protiv terorizma kako bi raspravljali o aktualnim događajima i nadolazećim aktivnostima.
Saborski zastupnici Bernardić i Šimić su tijekom sastanaka političkih grupa kao i ostalih sastanaka u okviru programa Jesenskog zasjedanja u Varšavi isticali nužnost efikasnijeg djelovanja PS OESS-a, uz neizostavno pronalaženje rješenja kojima bi se pokazalo zajedništvo stavova svih članica Parlamentarne skupštine. Hrvatski parlamentarci su na svim sastancima od početka agresije na Ukrajinu jasno iskazivali stajališta ukrajinskim kolegama u PS OESS-a.
Bernardić je na sastancima opisao iskustvo Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, prenio neupitne izraze podrške Ukrajini te istaknuo angažman Republike Hrvatske u pomoći i solidarnosti s Ukrajinom u brojnim pitanjima od 2014. do danas. Pozvao je sve aktere koji utječu na rat u Ukrajini, kao i sve koji sudjeluju u pomoći Ukrajini na bilo koji način, da budu svjesni i vode računa kako uspostava prekida ratnih djelovanja i pregovori nemaju alternativu.
Šimić je također izrazio neupitnu podršku ukrajinskom narodu u obrani teritorijalnog integriteta, suverenosti Ukrajine, potpune slobode i života u miru ukrajinskog naroda te upozorio na posljedice rata koje će na razne načine obilježiti brojne generacije Ukrajinaca te promijeniti sliku Ukrajine iz temelja. Izrazio je žaljenje što ne može biti optimističniji jer Hrvatska ima iskustvo Domovinskog rata od kojega oporavak traje i danas unatoč brojnim i dugogodišnjim naporima. Naglasio je da svojim izlaganjem želi potaknuti još veću empatiju prema situaciji u Ukrajini. - Republika Hrvatska je od razine predsjednika Vlade i hrvatske Vlade u cjelini, do parlamentarne dimenzije, uključena u aktivnosti podrške i pomoći Ukrajini, kazao je Šimić. Zaključno je podsjetio na održavanje Samita parlamentarne dimenzije Krimske platforme u Zagrebu 25. listopada 2022.
Na zatvaranju parlamentarne konferencije u dvorani u Sejmu su ugašena svjetla u znak solidarnosti s Ukrajincima zbog, između ostalog, posljednjeg napada na energetsku infrastrukturu, a parlamentarci su solidarnost i odanost pokazali minutom šutnje u mračnoj dvorani.