Zagreb – Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Marko Pavić i Sanja Radolović sudjelovali su u srijedu na sastanku Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM) koji je održan pod predsjedanjem Europskoga parlamenta videokonferencijskim putem.
Zbog pandemije Covid-19 Europski parlament je u srpnju 2020. godine pisanim putem preuzeo jednogodišnje predsjedanje Parlamentarnom skupštinom Unije za Mediteran od turskog parlamenta. Predsjednik Odbora Costas Mavrides (Cipar) predstavio je prioritete predsjedanja te rekao kako će tijekom predsjedanja Europski parlament biti usredotočen na ostvarenje dva glavna cilja: ponovno pokretanje aktivnosti PS UzM i osnivanje stalnog tajništva u Rimu kao ponovnog pokretanja političkog rada PS UzM, s naglaskom na regionalni dijalog i suradnju. Tematski prioritet predsjedanja Europskoga parlamenta PS UzM, kako je rekao Mavrides, je borba protiv klimatskih promjena u Sredozemlju.
Rasprava je bila usredotočena na prijedloge i preporuke na temu "Borba protiv globalnog zagrijavanja – globalni izazov za regiju Mediterana". Sudionici su se složili kako klimatske promjene predstavljaju globalni problem te kako na nacionalnim vladama leži odgovornost poduzimanja prioritetnih mjera u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama koje treba rješavati uz visoki stupanj koordinacije među državama. Tijekom razgovora sudionici su izrazili zabrinutost činjenicom da trenutni napori za smanjenje stakleničkih plinova nisu dovoljni te će rezultirati globalnim zagrijavanjem na više od tri stupnja celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Također je naglašeno kako klimatske promjene utječu na širok spektar ljudskih prava, uključujući prava na život, zdravlje, hranu, stanovanje, vodu, razvoj i slobodu kretanja, kao i pravo na zdravo i održivo okruženje. Nakon rasprave održan je sastanak radne skupine "Izrael i Palestina – koja je konstruktivna uloga Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran".
Član Izaslanstva Pavić naglasio je važnost predložene teme za budućnost ne samo Mediterana nego i kad je riječ o globalnoj razini te rekao kako su klimatske promjene globalni problem koji zahtjeva i globalno rješenje. Također je istaknuo da se Hrvatska zalaže za multilateralizam te iznio podatak kako na svjetskoj razini 50 posto emisija ugljičnog dioksida dolazi iz Kine, Indije i SAD-a, dok iz cijele Europske unije iznosi ukupno 10,5 posto. Istaknuo je važnost povratka SAD-a u Pariški sporazum, te napore Kine da do 2060. godine postane klimatski neutralna. Pavić je rekao kako Hrvatska aktivno sudjeluje u podizanju zajedničkog cilja Europske unije o smanjenju emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. godine kao i cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Posebno je skrenuo pozornost na negativne učinke klimatskih promjena koje se manifestiraju kroz porast razine Jadranskoga mora i porast temperature na svjetskoj razini.
Na kraju sastanka Mavrides je obavijestio članove sastanka da se sastanak na vrhu predsjednika parlamenata država članica PS UzM u organizaciji Europskog parlamenta planira za 19. studenoga 2021. godine, a plenarna sjednica PS UzM za 20. studenoga 2021. godine.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.