Zagreb – Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin, s članovima tog Odbora, Ružom Tomašić, Mirelom Holy i Domagojem Hajdukovićem, održao je sastanak s Janom Ertsbornom, trećim potpredsjednikom švedskog parlamenta, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskome saboru s izaslanstvom.
Potpredsjednik Ertsborn obavijestio je članove Odbora kako je Švedska u 19. stoljeću bila zemlja iz koje se stanovništvo iseljavalo. Međutim, u 20. stoljeću taj se trend promijenio kada se jako puno ljudi uselilo u Švedsku odlično se integriravši. Kako Švedska već 200 godina živi u miru, ne mogu u potpunosti razumjeti sve ono što je narod u Hrvatskoj proživio tijekom rata, međutim, sretni su, da nakon dugog i teškog puta Hrvatska ulazi u Europsku uniju, zaželjevši nam toplu dobrodošlicu.
Furio Radin upoznao je švedsko izaslanstvo s radom Sabora i Odbora koji je jedan od većih odbora u Hrvatskome saboru, posebno istaknuvši i ulogu četiri vanjska člana Odbora koji imaju savjetodavnu ulogu, a dolaze iz redova udruga za ljudska prava, Katoličke crkve i, u ovom mandatu, predstavnika Protestantske crkve u Hrvatskoj. Posebno je naglasio važnost rada pučkog pravobranitelja, pravobraniteljica za djecu, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom. Ertsborn je sa zadovoljstvom istaknuo kako je institucija pravobranitelja „švedski izum“.
Ružu Tomašić zanimala je zastupljenost manjina u švedskom parlamentu, na što je voditelj švedskog izaslanstva odgovorio kako nema posebnog zakona koji regulira rad manjina unutar parlamenta, već se one pridružuju postojećim političkim strankama.
Jan Ertsborn upoznao je članove saborskog Odbora s radom njihovog parlamenta koji ima 349 članova i 16 odbora, čiji članovi mogu biti samo zastupnici, a rad odbora nije otvoren za javnost. Sastanci se održavaju isključivo u vrijeme kada nema plenarne sjednice, a svaki zastupnik može biti član samo jednog odbora.
Na upit Mirele Holy o trenutačnoj situaciji politike o imigrantima, koja je u Švedskoj oduvijek bila prilično liberalna, Ertsborn je istaknuo kako su nekadašnji useljenici bili obrazovani i dobri radnici, što danas više nije baš uvijek tako, pa je porasla stopa kriminaliteta, što je posljedično izazvalo nastanak ultradesničarske stranke u parlamentu.
Treći potpredsjednik švedskog parlamenta Jan Ertsborn zaključio je kako je ovaj posjet tek jedan korak na putu buduće ojačane suradnje dvaju parlamenata.