.png)
Zagreb - U Saboru je u četvrtak održana tematska sjednica Odbora za gospodarstvo posvećena stanju zaliha energenata u Republici Hrvatskoj. Na sjednici su, uz članove Odbora i druge zastupnike, sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH te Agencije za ugljikovodike.
Kako je na početku rekao predsjednik Odbora Žarko Tušek, sjednica je sazvana na zahtjev jedne trećine članova Odbora. Potpredsjednica Odbora Anka Mrak-Taritaš, jedna od predlagatelja teme sjednice, uvodno je kazala kako je ovoj temi potrebno razgovarati uzimajući u obzir nekoliko aspekta - postojeće stanje zaliha, cijene plina i električne energije i domaća proizvodnja. Skrenula je također pozornost na rasprave i lobiranja koja se trenutačno vode na razini EU-a oko ugljena i nuklearne energije, istaknula važnost kapaciteta LNG terminala na Krku za godišnje potrebe RH te značaj ponovnog aktiviranja rafinerije u Rijeci.
Govoreći o osiguranju opskrbe energetskim derivatima u RH, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić upoznao je članove Odbora sa svim mjerama koje Vlada i ministarstvo poduzimaju kako bi se smanjili šokovi zbog porasta cijena energenata koje su posljedica ratnih okolnosti u Ukrajini i poremećaja u dobavnim pravcima. Istaknuo je kako su postoci u promjeni burzovnih cijena svih energenata - plina, električne energije, nafte i ugljena strašno veliki kada se uspoređuju spot cijene tih energenata u 2020., 2021, i 2022. Posebno se osvrnuo na velik rast cijena biogoriva te na mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila visina penala za nestavljanje biogoriva na tržište, odnosno smanjenje penalizacije na 0,01 kn/MJ. Osvrnuo se i na vladin Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Istaknuo je da su fizičke zalihe energenata u RH kod hrvatskih komercijalnih kompanija „vrlo ozbiljne količine“ te kako INA kreće s aktiviranjem rada rafinerije u Rijeci. – Problem može biti jedino dolazak tankera zbog poremećaja u dobavnom pravcu preko Crnog mora, kazao je Milatić. Također je naglasio kako HEP, odnosno toplane, imaju spremne rezervoare za plinsko ulje te da su ga toplinari izvijestili da nemaju problema s opskrbom energentima.
- Što se tiče opskrbe električnom energijom, ne ide nam u prilog što je sušna godina, upozorio je Milatić. Unatoč tome, kazao je kako HEP planira proizvesti oko 18,2 teravata električne energije, odnosno 32 posto iz hidro potencija, 12 posto iz elektrana na plin, 8 posto iz ugljena, 15 posto od NE Krško, te 1-2 posto iz obnovljivih izvora energije. U vezi s NE Krško, Milatić se osvrnuo i na inicijativu da se u taksonomiji nuklearna energija navodi kao energija koja ne emitira CO2 te napomenuo kako je 60 posto proizvodnje HEP-a bez CO2. Govorio je i o poboljšanju suradnje sa Slovenijom u vezi s NE Krško te izrazio zadovoljstvo redovitim sastancima međudržavnih povjerenstava za NE.
U vezi s opskrbom plinom Milatić je rekao da se ne očekuje nikakav problem te da se značajne količine koje postoje u robnim zalihama neće koristiti za ovaj poremećaj na tržištu.
Predsjednik Uprave za ugljikovodike Marijan Krpan govorio je o potencijalima za eksploataciju plina na postojećim eksploatacijskim poljima u Hrvatskoj te planovima za daljnja ispitivanja i eksploataciju plina na Jadranu i kontinentalnoj Hrvatskoj koji mogu pridonijeti budućoj domaćoj proizvodnji plina.
Govoreći o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata rečeno je kako će od 1. travnja računi za električnu energiju kućanstava porasti prosječno za 9,6 posto umjesto 23 posto, a cijene plina oko 16 posto za što je predviđena i potpora svim kućanstvima koja koriste plin od 10 lipa/kWh.
Na sjednici se raspravljalo se i o stanju podzemnih skladišta plina, planovima za korištenje geotermalnih izvora energije, promjenama u procesu zelene tranzicije s obzirom na to da su ugljikovodici opet u fokusu zbog novonastale krize, mogućnostima samoopskrbe u jedinicama lokalne samouprave itd.
Članovi Odbora su na temelju svih dobivenih podataka i provedene rasprave jednoglasno donijeli zaključak da u ovom trenutku nema poremećaja u opskrbi ni sigurnosti opskrbe plinom i naftnim derivatima u Republici Hrvatskoj te su zadužili resorno Ministarstvo da u slučaju poremećaja opskrbe zaliha promptno izvijesti Odbor za gospodarstvo.