.png)
Zagreb – Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković te članovi Odbora Dragica Zgrebec i Igor Rađenović sastali su se poslijepodne s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pod vodstvom Johannesa Wieganda.
Wiegand je izvijestio članove Odbora za financije i državni proračun o nalazima svojeg izaslanstva tijekom 12-odnevnih konzultacija s hrvatskim državnim institucijama, a u pogledu aktualnih gospodarskih, financijskih i socijalnih prilika u našoj zemlji, procjenama u pogledu daljnjih kretanja, konsolidacijom javnih financija, napretkom strukturnih promjena te stanjem u bankovnom sustavu.
Nakon duge gospodarske recesije, koja ulazi u šestu godinu, izaslanstvo MMF-a procjenjuje da bi Hrvatska 2015. mogla zabilježiti blagi gospodarski porast od 0,5-1,0 posto, što Wiegand pojašnjava razdobljem velikog zaduživanja tijekom 2000-itih godina, korištenjem proračunskih prihoda za otplatu dugova, padom potrošnje te slabim hrvatskim izvozom i izravnim stranim ulaganjima. Kao jednim od prioriteta Wiegand smatra ubrzanje procesa smanjenja duga te je u tom kontekstu korisnim ocijenio instrument predstečajnih nagodbi koji može pomoći restrukturiranju duga, a s ciljem podupiranja potrebnog gospodarskog rasta. U slučaju da postoje izvjesni problemi s provedbom predstečajnih nagodbi, potrebno je popraviti određene detalje koji izazivaju prijepore u hrvatskoj javnosti, mišljenja je Wiegand, koji ujedno predlaže sličan instrument za dugove građana. Izaslanstvo MMF-a pohvalilo je Vladu za pokrenute reforme s ciljem jačanja kapaciteta gospodarskog rasta poput zakonodavstva koje regulira poticanje ulaganja, socijalnu skrb te radnog zakonodavstva, za koje ocjenjuje da su krenule u dobrom smjeru, no da hrvatska javnost treba biti svjesna kako će trebati proći izvjesno vrijeme, vjerojatno dvije do tri godine, dok se ne osjete prvi plodovi tih reformi.
Wiegand je nadalje ocijenio da je u pogledu strukturnih reformi ostvaren pomak u 2013. godini, no da su napori u pogledu fiskalne konsolidacije još uvijek nedovoljni, zbog čega je Hrvatska u odnosu na druge zemlje u okruženju nažalost izgubila na kapacitetu za rast. Hrvatsku javnost, smatra Wiegand, trebalo bi osvijestiti kako je fiskalnu konsolidaciju teško provesti i u daleko povoljnijim gospodarskim uvjetima od onih u kojima se nalazi Hrvatska, i potreban je jasan signal kako je situacija pod kontrolom, kako prema hrvatskoj javnosti tako i prema investitorima. Vlada bi se prioritetno trebala pozabaviti procedurom prekomjernog deficita, pri čemu bi svojim mjerama prvo trebala obuhvatiti prihodovnu stranu, a tek onda rashodovnu stranu proračuna. Uz mjeru povećanja doprinosa za zdravstvo, koju Vlada planira, Wiegand još povoljnijom smatra mjere vezane uz reinvestiranje dobiti te zaradu od kamata. Izrazio je nadu da će Vlada uspjeti riješiti nagomilane dugove u sektoru zdravstva, gdje bi prihode i usluge trebalo dovesti u ravnotežu. Wiegand je zaključno impresivnim ocijenio stabilnost bankovnog sektora, koji s obzirom na trajanje recesije u odnosu na zemlje u regiji odražava iznimno visoku razinu kapitalizacije.
Složivši se s procjenama izaslanstva MMF-a, Gjurković je ustvrdio kako je koalicijska Vlada naslijedila teško gospodarsko stanje, no da se uhvatila u koštac s najtežim problemima, ne gurajući ih pod tepih. Hrvatska javnost je umorna od recesije i traži konkretne rezultate, mišljenja je Gjurković, dodavši kako će pokrenute reforme uključujući zakone za poticanje strateških investicija za rezultat imati jasne pokazatelje o izlasku iz krize.
Potpredsjednica Sabora i članica Odbora za financije i državni proračun Dragica Zgrebec izrazila je žaljenje što u razdoblju od 2008. do 2012. nisu poduzete radikalnije mjere kao odgovor na recesiju. Hrvatska se sada nažalost nalazi u situaciji petogodišnjeg pada BDP-a, bez potrebne potrošnje koja je potrebna za njegov rast. Uz prekomjerni deficit, tehnološku zastarjelost i prenisku kapitalizaciju, smatra Zgrebec, potrebno je vući vrlo teške poteze. Probleme zdravstvenog sektora, mirovinskog sustava i visokih kamata morat ćemo rješavati kroz dulje razdoblje, zaključila je Zgrebec.
Član Odbora Igor Rađenović izrazio je stajalište kako će Vlada morati rasteretiti gospodarsku zajednicu od parafiskalnih nameta i troškova rada, te rezati troškove u zdravstvu, izrazivši ujedno uvjerenje da će sve navedene mjere polučiti željene rezultate, uključujući gospodarski rast koji će premašiti procjenu izaslanstva MMF-a o gospodarskom rastu za 2015. godinu.