.png)
Zagreb – Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić, članice Odbora Nada Murganić, Majda Burić, Anita Pocrnić-Radošević, Ankica Zmaić te imenovana članica Odbora Verica Rupčić sastale su se u četvrtak s povjerenicom Europske komisije za ravnopravnost Helenom Dalli.
U okviru svojega radnog posjeta Hrvatskoj, europska povjerenica sudjelovala je na konferenciji “Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji” u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a tom se prigodom sastala s predstavnicima Vlade, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić i predstavnicima nevladinih udruga.
Razgovor članica Odbora i povjerenice EK Dalli je bio usmjeren na buduće planove Europske komisije u vezi s postizanjem rodne ravnopravnosti te suzbijanja rodno uvjetovanoga nasilja, kao i na hrvatska postignuća, ali i probleme u području rodne ravnopravnosti.
Povjerenica Dalli govorila je o Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. - 2025. čiji su ciljevi, među ostalim, zaustavljanje rodno uvjetovanog nasilja, rušenje rodnih stereotipa, ukidanje razlika na temelju spola na tržištu rada i postizanje jednakog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva. Jedan od bitnih ciljeva Strategije je borba protiv razlika u plaći između muškaraca i žena koja unutar EU-a iznosi i do 14 posto te se povjerenica u vezi s tim osvrnula i na prijedlog Direktive o transparentnosti plaća čija bi implementacija trebala doprinijeti smanjenju rodno uvjetovane razlike u plaćama. - Sve su to uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi došlo do osnaživanja žena u društvu, kazala je Dalli. - Drugi važan korak je borba protiv nasilja u obiteljima, naglasila je Dalli, pri čemu treba stvoriti takav zakonodavni okvir koji će se baviti zaštitom žrtve i progonom počinitelja.
Govoreći o rodnom nasilju, sudionice sastanka osvrnule su se na porast obiteljskog nasilja za vrijeme pandemije koronavirusa i lockdowna. Povjerenica Dalli je pri tome istaknula kako su se u brojnim državama članicama žene, žrtve obiteljskog nasilja suočile s poteškoćom u prijavljivanju toga nasilja, pri čemu su u nekim zemljama mogle nasilje prijaviti u ljekarnama. Pandemija je i na druge načine utjecala na žene jer su bile na „prvoj liniji“, bilo da rade kao zdravstvene djelatnice ili blagajnice.
Predsjednica Odbora Selak-Raspudić upoznala je povjerenicu Dalli s aktivnostima Odbora vezanim uz rodno uvjetovano nasilje, koje je za vrijeme pandemije, kako je navela, poraslo za 40 posto, a porast je i dalje u tijeku. U okviru politike ravnopravnosti spolova istaknula je i važnost postizanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života žene, pri čemu bi veći broj porodiljnih dopusta za muškarce smanjili opterećenost žena.
Članice Odbora ukazale su i na važnost fokusiranja na problem nasilja nad ženama u lokalnim sredinama, koje zbog okoline vrlo često ne prijavljuju nasilje. Iako u Hrvatskoj postoji dobar zakonodavni okvir te je pooštren Kazneni zakon što se tiče počinitelja nasilja i unaprijeđen Obiteljski zakon, ukazano je kako na terenu postoji slaba međuresorna povezanost te je nužno raditi na povezivanju svih dionika na lokalnoj razini.
U vezi s obiteljskim nasiljem, istaknut je i problem izdvajanja žrtve, tj. žene i djece u skloništa za žene, dok počinitelj ostaje u domu. Povjerenica Dalli smatra da bi s tim u vezi trebalo početi promišljati o politici koja bi agresora izmjestila iz doma kako žrtve nasilja ne bi bile dva puta viktimizirane - prvi put kao žrtve nasilja i drugi put jer postaju beskućnice.