Mostar – Nikola Mažar, član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, sudjelovao je 4. listopada u promatranju općih izbora u Bosni i Hercegovini na biračkim mjestima u Mostaru.
Mažar je istaknuo da je izborni dan na promatranim biračkim mjestima protekao u mirnoj atmosferi te da su promatrači nesmetano pratili izborni proces, uz suradnju izbornih dužnosnika. - Radeći u timu sa slovenskim kolegom i mi smo utvrdili nedostatke koje treba riješiti, rekao je Mažar. Naglasio je važnost toga da vlasti i svi relevantni dionici uvaže nalaze promatrača i nastave jačati izborni proces do budućih izbora.
U sklopu međunarodne promatračke misije parlamentarnih skupština OESS-a, NATO-a i Vijeća Europe te Europskog parlamenta, Mažar je sudjelovao i na dvodnevnim pripremnim brifinzima u Sarajevu te postizbornom brifingu u Mostaru.
Prema preliminarnim nalazima međunarodnih promatrača, izbore je obilježilo stvarno političko nadmetanje, a kandidati su uglavnom mogli doprijeti do birača. Temeljne slobode bile su poštovane, no političko okruženje ostalo je duboko podijeljeno, uz suprotstavljene narative ukorijenjene u ratnim podjelama.
Prvo uvođenje izbornih informacijsko-komunikacijskih tehnologija na razini cijele zemlje bilo je usmjereno na jačanje integriteta izbora koje je propisano amandmanima iz 2024. Uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije uvedeno je zbog zabrinutosti oko lažnog predstavljanja birača i prijevara kod brojanja glasova. Međutim, kašnjenja u nabavi uređaja, nedovoljna obuka i tehničke poteškoće otežali su provedbu koja zakonom nije dobro regulirana. Promatrači su upozorili na nedostatke u zaštiti tajnosti glasovanja i proceduralne propuste pri brojanju glasova.
Unatoč poboljšanjima zakonskog okvira i znatnim naporima izborne administracije, ostaju neriješena pitanja diskriminatornih ograničenja izbornih prava prema etničkoj pripadnosti i prebivalištu, zlouporabe javnih resursa, nadzora financiranja kampanja i učinkovitog rješavanja izbornih sporova.
Promatrači su upozorili i na nedovoljno uravnoteženo medijsko izvještavanje te obmanjujuće informacije i zapaljivu retoriku na internetu, koji su biračima otežavali donošenje informirane odluke. Također, unatoč ujednačenom poštivanju kvote od 40 posto za rodnu zastupljenost na kandidacijskim listama, žene su predvodile samo oko 14 posto lista za državna i entitetska zakonodavna tijela. Nedavni amandmani koji od stranaka zahtijevaju promicanje rodne ravnopravnosti tijekom kampanje nisu rezultirali opipljivim povećanjem vidljivosti kandidatkinja na ovim izborima.