Zagreb - Odbor za regionalni razvoj i fondove EU, Odbor za europske poslove, Odbor za poljoprivredu i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održali su u srijedu zajedničku sjednicu s točkom dnevnog reda: „Analiza provedbe operativnih programa s osvrtom na kohezijsku politiku u idućem razdoblju.“
Uz članove odbora na sjednici su sudjelovali Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda, Nikolina Brnjac, zastupnica u EU parlamentu te Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade RH.
Nakon što su sjednice svojih odbora otvorili predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Ivana Mujkić, predsjednica Odbora za Europske poslove Jelena Miloš, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević, nazočnima se obratio ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić.
Ministar Erlić je dao pregled provedbe programa koji proizlaze iz Kohezijske politike u prethodnom razdoblju, u financijskoj perspektivi 2021. do 2027., te perspektivu provedbe za sljedeće razdoblje. Pri tom je istaknuo važnost koordinacije svih nadležnih tijela i definiranja stajališta na svim razinama prije donošenja odluka na razini EU-a o budućnosti kohezijske politike o kojoj se sada vode rasprave.
Govoreći o proteklom razdoblju kazao je kako je RH službeno završila prvu financijsku perspektivu i to uspješno, iskoristivši fondove u skladu s rokovima koji su propisani. - Paralelno se provodi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kazao je Erlić, istaknuvši kako se Hrvatska u Europskoj uniji ističe kao pozitivan primjer kohezijske politike. - Od početka provedbe NPOO-a Hrvatska je uspješno ispunila reforme i investicije tog Plana te je od ukupno 436 pokazatelja, njih 200 do sada ispunjeno, što je gotovo 50 posto, od čega je Europska komisija već potvrdila uspješno izvršenje za 157 reformskih i investicijskih pokazatelja, od planiranih 157 kroz prvih pet realiziranih tranši NPOO-a temeljem kojih je Hrvatskoj uplaćeno 4,5 milijardi eura za provedbu reformi i investicija, kazao je Erlić. - Hrvatski BDP je ove godine na 78 posto prosjeka razvijenosti EU-a dok smo 2016. bili na 62 posto, naglasio je.
– Ovo je bila faza učenja, a sada možemo odgovoriti na teže izazove nove financijske perspektive, kazao je Erlić. Što se tiče preliminarnih stajališta Hrvatske o budućnosti kohezijske politike, Erlić je istaknuo kako i u razdoblju nakon 2027. treba zadržati značaj i primarnu ulogu Kohezijske politike, uspostaviti rezervu na razini omotnice Kohezijske politike u obliku nedodijeljenih sredstava za krizne slučajeve, slabije razvijene regije i dalje moraju biti u fokusu Kohezijske politike u cilju daljnjeg ravnomjernog razvoja i jačanja konkurentnosti i otpornosti EU-a, a u vezi s proširenjem EU-a, koje Hrvatska podupire, potrebno je prethodno izraditi analizu utjecaja proširenja na Kohezijsku politiku. Istaknuo je kako Hrvatska zagovara uvođenje demografije kao jednog od investicijskih ciljeva Kohezijske politike u razdoblju nakon 2027., među ostalim, stavljanjem naglaska na priuštivo stanovanje, nastaviti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, omogućiti jačanje infrastrukturne mreže, a posebno poboljšati pristup i kvalitetu života u ruralnim i udaljenim područjima i otocima, nastaviti ulaganje u ljudski kapital itd. Što se tiče Programa ruralnog razvoja, ministar Erlić je kazao da on ide svojom dinamikom, te da se nastoje riješiti problemi predugačkih evaluacija, što treba unaprijediti i ubrzati.
Ministar Erlić se osvrnuo i na izvješće Enrica Letta o budućnosti jedinstvenog tržišta EU-a i učinkovite Kohezijske politike kao ključnog preduvjeta uspjeha jedinstvenog tržišta pri čemu se u izvješću ističe kako kohezijski fondovi ujednačenim ulaganjima u rast, razvoj i konvergenciju, jamče svim regijama EU-a jednake koristi od mogućnosti koje pruža jedinstveno tržište. Važnom je ocijenio i jednu od glavnih točaka izvješća, a to je naglašavanje ideje slobode ostanka (freedom to stay), što znači da jedinstveno europsko tržište treba zadovoljiti sve i koristiti čak i onima koji se ne planiraju iseliti iz svoje regije.
O provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti govorio je savjetnik predsjednika Vlade RH Zvonimir Savić. Rekao je kako Hrvatska sada na raspolaganju ima ukupno 10 milijardi eura, od čega se nešto više od polovice odnosi na bespovratna sredstva, a ostatak na zajmove i to za provedbu 157 investicija i 78 reformi definiranih dodatkom NPOO-a, dok je rok za provedbu reformi i investicija 31. kolovoza 2026. Kako je pojasnio navedene investicije odnose se na vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, turizam, obrazovni sustav – izgradnja vrtića, osnovnih škola i sportskih dvorana, zdravstvo, obnovu zgrada od potresa, izgradnju centara socijalne skrbi, izgradnju distributivnih centara za voće i povrće itd. Savić je istaknuo da je isplaćena peta rata na temelju svih 37 ispunjenih pokazatelja do kraja 2023. godine, te da je Hrvatska prva zemlja EU-a koja je ispunila sve reforme za petu ratu. Također je podsjetio da je RH do sada povukla 64 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac govorila je o aktivnostima Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta i suradnji odbora s Europskom komisijom i Europskim vijećem te izazovima u predstojećem razdoblju, poput reforme kohezijske politike i jačanja kapaciteta lokalne razine za korištenje fondova. Što se tiče reforme kohezijske politike, naglasila je kako bi ona trebala ići u tri smjera, voditi računa o ravnoteži korištenja fondova u krizama, usredotočiti se na dugoročne ciljeve i razmotriti utjecaj proširenja EU na Kohezijsku politiku. Osvrnula se i na novi Višegodišnji financijski okvir, za koji je predsjednica EK Von der Leyen kazala da će više biti u službi politika, a ne programa. Podsjetila je da EU više od trećine svog proračuna izdvaja za regionalnu politiku s ciljem uklanjanja ekonomske i socijalne neravnoteže na svom teritoriju, a u financijskom razdoblju 2021. – 2027. sredstva namijenjena kohezijskim politikama iznosila su otprilike 35 posto cjelokupnog europskog proračuna.
Na novu financijsku perspektivu do 2038. godine osvrnula se i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić. Smatra da će novo razdoblje biti vrlo izazovno, te da će mnogi prioriteti i ciljevi Višegodišnjeg financijskog okvira trebati reviziju, kako zbog rata u Ukrajini, ulaganja u nove tehnologije, jačanje konkurentnosti, digitalnih promjena itd. – Izvješća Letta i Draghija su alarmantna, treba početi tražiti rješenja koja će ojačati europsku industriju, suverenost, ulagati u nove ideje i nove ljude, kazala je Maletić. - Stopa rasta BDP-a EU- a na svjetskoj razini je na samom dnu, a države članice imaju sve veće deficite što smanjuje šanse za ulaganja i fiskalni prostor za to, istaknula je Maletić te dodala kako uz to postoje i velika zaduženja država članica za Fond za oporavak i otpornost, posebice nakon COVID krize i sadašnjeg rata u Ukrajini. – Unutar toga će se države članice dogovarati što i koliko će ulagati i hoće li financijska perspektiva biti veća, kazala je Maletić, upozorivši da će pregovaračke pozicije država članica biti različite, posebno većih država poput Njemačke i Francuske koje će teško pristati na više financijskih izdvajanja. – Novi prijedlog službenog VFO-a trebao bi biti predstavljen do sredine 2025., kazala je Maletić, podsjetivši da je u Strateškom programu EU-a 2024.-2029., koji je već na snazi, naglasak stavljen na sigurnost i obranu, konkurentnost EU-a, sprječavanje i zaštitu građana od različitih kriza, kao što su prirodne katastrofe i javnozdravstvene krize, proces proširenja EU-a itd., te je pitanje što će biti s financiranjem Kohezijske politike.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u koju su se uključili članovi četiriju odbora.