Tirana – Predsjednici parlamenata članica Jadransko-jonske inicijative (JJI) zajedničkom su izjavom podržali razvoj Strategije EU-a za Jadransko-jonsku makroregiju (EUSAIR) kao novi oblik suradnje koji je u skladu s europskom strategijom razvoja Europa 2020.
U izjavi usvojenoj na 12. konferenciji u Tirani ističe se da bi EUSAIR bio sredstvo za omogućavanje rasta i održivog razvoja regije čija je posebnost to što okuplja države članice EU-a i one koje to žele postati. Stoga je odlučeno da svaki parlament osnuje ad hoc izaslanstvo radi što boljeg praćenja rada Jadransko-jonske inicijative i razvoja EUSAIR-a.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko u svojem je obraćanju istaknuo kako Hrvatska s nestrpljenjem očekuje donošenje Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju koje je najavljeno za kraj ove godine. -Promocija održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja te poslovnih mogućnosti u području plavog gospodarstva te postizanje bolje prometne povezanosti razvojem intermodalnog transporta dio su prioriteta ove strategije, rekao je Leko. Dodao je kako je za Hrvatsku posebno važan prvi stup Strategije, tzv. plavi rast koji se odnosi na razvoj akvakulture, ribarstva, plave biotehnologije te morskih i pomorskih usluga. -Samo radeći zajedno možemo osigurati održivi socijalni i ekonomski razvoj i nadzor zaštite jadransko-jonskog bazena, istaknuo je predsjednik Sabora.
U uvodnom obraćanju prilikom otvaranja konferencije albanski premijer Edi Rama istaknuo je kako Jadransko-jonska regija ima mnogo prilika postati regijom prosperiteta, istaknuvši kao najvažnije infrastrukturne projekte Transjadranski plinovod (TAP) koji će na obale Albanije i Italije dopremati plin iz Azerbajdžana te njegov mogući nastavak Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji bi se nastavio kroz Crnu Goru, BiH i Hrvatsku dalje prema Srednjoj Europi. Zauzeo se i za izgradnju tzv. plave autoceste, odnosno izgradnje jadransko-jonskog prometnog koridora.
Albanski premijer Rama i predsjednik albanskog parlamenta Ilir Meta pozvali su u svojim govorima da se u Inicijativu uključe i – kako su rekli – Skoplje i Priština, no o tome se danas nije raspravljalo. Jadransko-jonska inicijativa okuplja osam država: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Grčku, Italiju, Sloveniju i Srbiju.