.png)
Zagreb - "Žene stoje u prvim redovima u borbi protiv krize COVID-19 kao zdravstvene radnice, njegovateljice, inovatorice, organizatorice zajednica i kao neke od najuzornijih i najučinkovitijih nacionalnih rukovoditeljica u borbi protiv pandemije. Kriza je pokazala i da su žene u središtu doprinosa, ali i da nose nerazmjerno opterećenje", naglašavaju Ujedinjeni narodi u ovogodišnjem obilježavanju 8. ožujka - Međunarodnog dana žena.
Ovom temom UN skreće pozornost na ogromne napore žena širom svijeta u oblikovanju ravnopravnije budućnosti i oporavku od pandemije COVID-19. Tema je također usklađena s glavnom raspravom 65. zasjedanja Povjerenstva za status žena: "Žene u javnom životu, ravnopravno sudjelovanje u donošenju odluka" te kampanjom Generation Equality koja poziva na pravo žena na odlučivanje u svim područjima života, jednake plaće, jednaku podjelu neplaćene njege i kućanskih poslova, ukidanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama te zdravstvene usluge koje odgovaraju njihovim potrebama.
Podsjećaju pritom da gotovo 60 posto žena radi u nereguliranim ekonomijama, zarađuje manje, štedi manje i snosi veći rizik od siromaštva. Žene globalno zarađuju 23 posto manje od muškaraca, a u svjetskim parlamentima su zastupljene tek 24 posto iako se broj žena u politici u posljednjih 25 godina udvostručio. Zastupljenost žena na čelu država i vlada mnogo je niža od njihove zastupljenosti u parlamentima, pokazuju podaci UN-a i Interparlamentarne unije.
Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka širom svijeta kao dan borbe za bolji ekonomski, politički i društveni položaj žena. Loši radni uvjeti bili su glavni uzrok čestih prosvjeda radnica u doba industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Osmog ožujka 1857. godine radnice tvornice tekstila u New Yorku stupile su u štrajk zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Prosvjedi žena na 8. ožujka nastavljali su se, a jedan od najvećih bio je 1908. kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom tražeći bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa. U Europi odluka o međunarodnom značaju dana žena donesena je 1910. na sastanku Socijalističke internacionale u Kopenhagenu na kojem je, među ostalim dalekosežnim odlukama, donesena i ona o izboru prvih triju zastupnica u finski parlament.
Od tih ranih godina, Međunarodni dan žena poprimio je novu globalnu dimenziju i za žene u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Rastući međunarodni ženski pokret, koji su ojačale četiri globalne ženske konferencije Ujedinjenih naroda, pomogao je da obilježavanje bude okupljalište za izgradnju podrške ženskim pravima i sudjelovanju u političkoj i ekonomskoj areni.
Mnoga postignuća stjecana desetljećima, prema riječima glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa, izgubljena su u posljedicama pandemije. Riječ je posebno o postignućima na području ravnopravnosti spolova. Ženski su životi otežani, a njihova prava narušena, navodi Guterres, uslijed velikih gubitaka posla, teretom neplaćene skrbi, poremećajima školovanja, eskalirajućom krizom obiteljskog nasilja i iskorištavanja, a posebno ranjiva kategorija su majke - posebno samohrane majke - koje su se suočile s akutnom tjeskobom i nedaćama, navodi glavni tajnik UN-a u svojoj poruci.
Pozvao je "zemlje, tvrtke i institucije da usvoje posebne mjere i kvote za unapređenje ravnopravnog sudjelovanja žena i postizanje brzih promjena". "Kako se oporavljamo od pandemije, paketi potpore i poticaja moraju biti posebno usmjereni na žene i djevojke, uključujući ulaganja u poduzeća u vlasništvu žena i ekonomiju skrbi", kazao je.