Izvješće sa zajedničke tematske sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu održane 1. ožujka 2011.


- MINISTARSTVO KULTURE
n/r mr.sc. Jasen Mesić, ministar
- VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
n/r g. Zdenko Ljevak, predsjednik 
- HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA
n/r g. Josip Popovac, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a
- NADZORNI ODBOR HRT-a
n/r gđa. Silvija Luks Kalogjera, predsjednica 
- PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-a
n/r prof.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar, predsjednica

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održali su 1. ožujka 2011. godine zajedničku tematsku sjednicu s temom ”Nacionalna strategija razvoja audiovizualne industrije”.

Na početku sjednice dano je nekoliko smjernica za raspravu, a to su: uspostavljanje sustava olakšica za filmsku industriju i poticanje izvoza filmskih usluga, pitanje statusa Hrvatske kinoteke te obnove i promidžbe hrvatske filmske baštine, uloge elektroničkih medija u razvoju audiovizualne industrije, podupiranje digitalizacije kino dvorana, te osiguravanje priljeva sredstava za rad Hrvatskog audioviuzalnog centra sukladno zakonskim odredbama. 

Voditelj Hrvatskog audiovizualnog centra naglasio je je da je ova sjednica prilika da se prezentira područje audioviuzalane djelatnosti, a tome će poslužiti dokument koji je priredio Hrvatski audiovizualni centar i koji se zove Nacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštva, te će se kroz njega pratiti situacija domaće proizvodnje namijenjene televiziji, kinima i Internetu, a detektirati će se i neke djelatnosti koje su s tim povezane. Taj Program je temeljni operativni dokument koje je donesen u skladu sa Zakonom o audiovizualnim djelatnostima. Rezultati koji se prioritetno žele postići su poticanje izvoza filmskih usluga, potpuno provođenje Zakona o audiovizualnim djelatnostima, što još uvijek nije zaživjelo, pogotovo u segmentu financiranja gdje komercijalni i korporativni sektor posustaje a inicijativu treba preuzeti javna televizija. Od potrebnih sredstava predviđenih Zakonom o audiovizalnim djelatnostima do sada se slijevala samo polovica koju namiruje državni proračun kroz Ministarstvo kulture, dok bi HRT morala odvajati onu svotu i u onom omjeru za kulturno vrijedna djela u prvom redu dječjeg i omladinskog programa, te dramskog programa kao prije dvadesetak godina. Na kraju je istaknuo da su nezadovoljni činjenicom da HRT sustavno opstruira provođenje Zakona i provođenje Programa.

U raspravi je rečeno da je Ministarstvo kulture uvijek bilo izrazito senzibilizirano za potrebe i stremljenja audiovizualne industrije i da je suradnja između HAVC-a i Ministarstva kulture dobra, plodna i dugotrajna, te da će se ubuduće pojačati napori kako bi se realizirale zakonske obveze u odnosu na financiranje audiovizualne djelatnosti.

Nadalje, obrazložen je Nacionalni program razvoja audiovizualne industrije koji između ostalog predviđa i aktivno uključivanje televizija u njegovu realizaciju, javne Hrvatske radiotelevizije i komercijalnih televizija. Naglašeno je da je bez stupanja komercijalnih televizija u koprodukcijske odnose s kinematografskom kulturno vrijednom proizvodnjom i oporavka domaće televizijske proizvodnje igranih, dokumentarnih, animiranih naslova i osobito naslova namijenjenih djeci i mladima nemoguće govoriti o realizaciji ovog Programa. Za realizaciju ovog Programa potrebna je suradnja Hrvatske radiotelevizije jer je ona jedina nacionalna javna televizija u Republici Hrvatskoj i kao takva ima zadaću zadovoljavati javne potrebe građana Republike Hrvatske. Rečeno je i da su Koordinacija za elektroničke medije, filmski televizijski redatelji i producenti, krajem prošle godine pokušali u okviru svoje struke definirati javne potrebe građane vezane za HRT i to na području dramskog, dokumentarnog i filmskog programa, kao i igranog programa za djecu i mladež. Zajedno s Ravnateljstvom HRT-a započeli su pregovore o uvrštavanju tih javnih potreba u privremeni Ugovor HRT-a s Vladom Republike Hrvatske, a koji će se odnositi na sljedeće dvije godine, no pregovori su propali jer je privremeni Ugovor preopćenit. HRT nije pristala da jednom godišnje proizvodi igranu seriju za djecu, a isto tako niti jedna javna potreba za koju su se zalagali, nije u Prijedlogu privremenog Ugovora. Na kraju je također ukazano na nepoštivanje Zakona o audiovizualnim djelatnostima, te pokušaj traženja zakonskih izlika da HRT usprkos zakonskim obvezama ne sudjeluje u financiranju Nacionalnog programa Hrvatskog audiovizualnog centra. Konstatirano je da nije jasno zašto se HRT opire sufinanciranju programa, kada se zna da će se sva audiovizualna djela, filmovi i TV serije sufinancirani iz HAVC-a vratiti HRT-u u obliku televizijskog progama, a ta ista djela još su sufinancirana od strane državnog proračuna i komercijalnih televizija. S obzirom da i u Europi 80% audiovizualne industrije financiraju javne i komercijalne televizije izneseno je mišljenje da i kod nas treba ovaj problem riješiti na taj način, te glavni naglasak treba biti na Hrvatskoj radioteleviziji. Hrvatski kulturni prostor ovisi o Hrvatskoj radioteleviziji, te bi glavnu ulogu u tome trebali imati Nadzorni odbor i Programsko vijeće HRT-a, kao i buduće vodstvo. 

Osim toga, rečeno je i da bi se i Vijeće za elektroničke medije svojim autoritetom i sredstvima koja mu stoje na raspolaganju trebalo uključiti i podržati ovaj Program. Zamjereno je Vijeću za elekroničke medije što je prešlo preko činjenice da dvije komercijalne televizije nisu ispunile sve uvjete da bi opravdale postojeću koncesiju, a dozvoljena su im još dva dodatna programa. Te dvije komercijalne televizije su također morale proizvoditi ono što se naziva hrvatskim audiovizualnim programom. Isto tako, mora se uključiti i gospodarstvo, gradovi i županije i urediti kino dvorane gdje će se filmovi prikazivati. Kino arhiva je vrlo značajna a i televizija ima bogatu arhivu od čega je 50% digitalizirana arhiva, što je ogroman kapital. Očekuje se i da se pomogne u sustavu olašica snimanja, jer strani snimatelji žele snimati kod nas, ali su stegnuti propisima a veliki novac koji bi ostao u Hrvatskoj je izgubljen. Sve to skupa treba urediti, inicirati promjene, a ako ih inicira Vlada i svi drugi koji mogu u tome se priključe, biti će i rezultata. 

Nakon provedene rasprave doneseni su sljedeći


ZAKLJUČCI


1. Predlaže se Ministarstvu kulture da nastavi dobru suradnju s Hrvatskim audiovizualnim centrom. 

2. Poziva se Vijeće za elektroničke medije da osigura provedbu obveza koje su preuzele komercijalne televizije u koncesijskim ugovorima.

3. Poziva se Hrvatska radiotelevizija da ispuni svoje zakonske obveze prema Hrvatskom audiovizualnom centru.


PREDSJEDNIK ODBORA ZA INFORMIRANJE, 
INFORMATIZACIJU I MEDIJE

Nenad Stazić 


PREDSJEDNIK ODBORA ZA
OBRAZOVANJE, ZNANOST  I KULTURU

prof.dr.sc. Petar Selem