Zagreb, 14. svibnja 2026. – Temu odgoja i obrazovanja generacija Z i Alfa otvorila su u četvrtak dva saborska odbora – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport – koji su organizirali zajedničku tematsku sjednicu posvećenu izazovima digitalnog odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu.
Uz saborske zastupnike, na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije, Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja te drugih relevantnih institucija.
Sjednicu su otvorile predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković i predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović. Bedeković je uvodno istaknula kako digitalne tehnologije danas imaju snažan i neizbježan utjecaj na odgoj i obrazovanje, ali i na društvo u cjelini.
- One mijenjaju način na koji učenici uče, na koji učitelji poučavaju, način na koji se ponašaju roditelji te način na koji funkcionira školsko okruženje te zajednica i društvo, naglasila je Bedeković.
Podsjetila je kako Republika Hrvatska već ima zakonodavni i strateški okvir koji obuhvaća zaštitu djece u digitalnom okruženju. Među ključnim dokumentima navela je Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. godine, Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine, kurikule međupredmetnih tema te suradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i CARNET-a.
Posebno je naglasila važnost medijske pismenosti u školama. – U vremenu digitalizacije i informacijske preplavljenosti različitim sadržajima upravo medijska pismenost postaje ključan alat za razvoj kritičkog mišljenja i sposobnosti analize medijskih sadržaja među djecom i mladima, kazala je Bedeković.
Kada je riječ o odgoju i obrazovanju generacija Z i Alfa, među ključnim izazovima izdvojila je razvoj koncentracije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti. Dodala je kako su današnja djeca izložena stalnom pritisku dostupnosti informacija i komunikacije, zbog čega je izuzetno važno razvijati emocionalnu otpornost, empatiju i komunikacijske vještine. Stoga oddgoj i obrazovanje ne smiju biti usmjereni samo na prijenos znanja, nego i na cjelovit razvoj osobnosti, istaknula je Bedeković.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović istaknula je kako je pitanje zaštite djece i mladih u digitalnom okruženju jedna od važnijih tema današnjice. Naglasila je da djecu nije moguće izdvojiti iz vremena i tehnologije u kojoj odrastaju, ali da je odgovornost društva pružiti im zaštitu – osobito kada je riječ o razvoju digitalne ovisnosti i očuvanju mentalnog zdravlja. - Pitanje mjere ključno je u cijeloj priči, poručila je, dodajući kako očekuje da će stručnjaci i predstavnici institucija nazočni na ovoj sjednici, svojim iskustvima i analizama dodatno osvijetliti problem te potaknuti i saborske zastupnike na konkretno djelovanje.
Prvo uvodno izlaganje održala je izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Predstavila je rezultate istraživanja EU Kids Online koji pokazuju da digitalne tehnologije imaju snažan utjecaj na obrazovanje, međuljudske odnose, mentalno zdravlje i sigurnost djece.
Ciboci Perša je istaknula je da generacije Z, Alfa i nadolazeća Beta praktički ne poznaju život bez interneta, pametnih telefona i umjetne inteligencije te da društvene mreže, algoritmi i online sadržaji sve više određuju njihovu svakodnevicu. Naglasila je kako ovo istraživanje provedeno krajem prošle školske godine, koje je obuhvatilo 1.172 djece u dobi od 10 do 16 godina, pokazuje da gotovo sva djeca svakodnevno koriste internet, a više od 94 posto njih ima vlastiti mobilni uređaj.
- Iako digitalne tehnologije mladima donose brojne mogućnosti za učenje i komunikaciju, istraživanje pokazuje i zabrinjavajuće posljedice pretjeranog korištenja ekrana. Mnogi učenici svjesni su da previše vremena provode online, pokušavaju smanjiti korištenje interneta, ali u tome ne uspijevaju. Posebno zabrinjava činjenica da djeca koriste mobitele tijekom nastave, za vrijeme obroka, pa čak i tijekom noći, što, kako je istaknula, negativno utječe na njihove odnose s obitelji i prijateljima ili na neispavanost, kazala je Ciboci Perša.
Nadalje, upozorila je i da roditelji često nemaju dovoljno aktivnu ulogu u digitalnom odgoju djece. Prema rezultatima istraživanja, roditelji rijetko razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate na internetu, ne usmjeravaju ih prema edukativnim platformama i ne postavljaju jasna pravila korištenja mobitela. Istaknula je da ni nastavnici nisu dovoljno uključeni jer svako treće dijete smatra da ih škola ne potiče na kvalitetno i edukativno korištenje interneta.
Govoreći o umjetnoj inteligenciji, istaknula je da djeca već sada koriste AI alate za pisanje školskih radova, sažimanje tekstova, pomoć pri učenju i dobivanje savjeta. Posebno zabrinjava što svako treće dijete umjetnu inteligenciju koristi za traženje savjeta o zdravlju ili osobnim problemima. Upozorila je i na porast zloupotrebe AI-ja za izradu lažnih fotografija i videozapisa te naglasila kako je nužno djecu educirati o etičkoj i odgovornoj uporabi umjetne inteligencije.
Posebno je upozorila na rast nasilja na internetu i seksualnih poruka među djecom. Istaknula je da je 14 posto djece u Hrvatskoj doživjelo neki oblik online nasilja, dok gotovo svako treće dijete prima seksualne poruke od nepoznatih osoba. Zaključila je kako odrasli više ne smiju biti samo promatrači digitalnog života djece, nego aktivni sudionici njihova digitalnog odgoja kroz otvorenu komunikaciju, medijsku pismenost i jasna pravila korištenja tehnologije.
Kako bi se obrazovni sustav prilagodio novim tehnologijama, Hrvatska je pokrenula eksperimentalnu provedbu kurikula za umjetnu inteligenciju koji se provodi od školske godine 2024./25. i 2025./26. u osnovnim i srednjim školama, a obuhvaća tisuće učenika i stotine nastavnika diljem Hrvatske. Cilj programa je razviti digitalne kompetencije, kritičko mišljenje,razumijevanje umjetne inteligencije i odgovorno korištenje tehnologije, a provodi se kao izvannastavna aktivnost i fakultativni predmet. Istovremeno se provode edukacije nastavnika kroz webinare, radionice i stručna usavršavanja kako bi mogli pratiti brzi razvoj tehnologije i učinkovito koristiti AI alate u nastavi.
Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić istaknula je kako djeca i mladi danas odrastaju u digitalnom okruženju, zbog čega obrazovni sustav mora razvijati digitalne i medijske kompetencije, kritičko mišljenje i odgovornu uporabu umjetne inteligencije.
Naglasila je kako su među najvećim izazovima prekomjerna izloženost ekranima, zaštita privatnosti i potreba da tehnologija bude alat za učenje i razvoj. Posebno je istaknula važnost partnerstva roditelja, škole i društva te ulogu nastavnika u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja.
Osvrnula se i na potrebu razumijevanja položaja nastavnika, jer se od škole danas očekuje da bude mjesto digitalne sigurnosti i podrške učenicima u vremenu brzih tehnoloških promjena. Dodala je kako suvremeno obrazovanje sve više napušta isključivi model prijenosa znanja te se usmjerava prema razvoju kompetencija i povezivanju teorije s praksom.
Upozorila je da umjetna inteligencija ne može zamijeniti nastavnika te da je cilj graditi siguran i uključiv obrazovni sustav koji čuva ljudsku dimenziju obrazovanja. - Obrazovanje mora pratiti digitalno doba, ali sačuvati ljudsku dimenziju, kazala je državna tajnica.
Pomoćnica ravnatelja CARNET-a Aleksandra Mudrinić Ribić predstavila je rezultate projekta BrAIn, jednog od najvažnijih nacionalnih projekata u području primjene umjetne inteligencije u obrazovanju. Projekt se temelji na ideji digitalnog suvereniteta, jednakog pristupa obrazovanju i stvaranja generacija koje razumiju tehnologiju i njome odgovorno upravljaju, umjesto da budu njezini pasivni korisnici.
Kako je istaknuto, tehnologija nije zamišljena kao zamjena za nastavnike, nego kao sustav podrške učenju i poučavanju. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja, sigurnog korištenja digitalnih alata i odgovornog odnosa prema umjetnoj inteligenciji.
U okviru projekta razvijen je hrvatski kurikul za umjetnu inteligenciju, a kako je pojasnila Mudrinić Ribić, do kraja godine planiran je završetak svih kurikula za osnovne i srednje škole. eksperimentalna provedba već odvija u oko 240 škola diljem Hrvatske koje su se u projekt uključile dobrovoljno. Kurikul se provodi kroz izvannastavne aktivnosti i fakultativne predmete, a cilj nije samo upoznati učenike s AI alatima, nego ih naučiti kako procjenjivati informacije, prepoznati pristranosti i odgovorno koristiti tehnologiju u svakodnevnom životu i učenju.
Kako je naglasila Mudrinić Ribić „Digitalno djetinjstvo“ postalo je stvarnost nove generacije, te pitanje više nije treba li djeci omogućiti pristup tehnologiji, nego kako ih naučiti da je koriste sigurno, kritički i odgovorno. Zbog toga projekt BrAIn puno ulaže u edukaciju nastavnika i stručnih službi organiziranjem webinara, radionica, stručiha usavršavanja uživo i programima razmjene iskustava po modelu „nastavnici za nastavnike”, kako bi učitelji jedni drugima mogli pružati podršku i praktične savjete.
Još jedan ključni stup projekta, kako je objasnila Mudrinić Ribić, je razvoj virtualnog pomoćnika za učenje — zatvorenog i sigurnog sustava u kojem učenici mogu komunicirati s AI asistentom. Sustav je povezan s e-Dnevnikom te omogućuje personalizirano i adaptivno učenje prilagođeno potrebama svakog učenika. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu privatnosti i sigurnost podataka, uz punu usklađenost s GDPR-om i europskim pravilima o umjetnoj inteligenciji.
Naglasila je da nastavnik pritom ostaje u središtu obrazovnog procesa — kao mentor, vodič i osoba koja usmjerava učenike, dok umjetna inteligencija služi kao dodatna podrška učenju.
U raspravi koja je uslijedila, saborske zastupnice i ostali zainteresirani sudionici još su jednom naglasili kako digitalno djetinjstvo donosi brojne izazove – od elektroničkog nasilja, govora mržnje i prikrivenog oglašavanja do ovisničkog dizajna aplikacija, ali i sve slabijih komunikacijskih vještina djece i mladih. Upozorili su i na rast problema s koncentracijom, dubinskim čitanjem i mentalnim zdravljem djece, naglasivši kako je zbog toga važno razvijati medijsku pismenost, kritičko razmišljanje i odgovorno korištenje umjetne inteligencije. Posebno je istaknuto da djecu treba učiti kako sigurno i promišljeno upravljati digitalnim prostorom, a komunikacija i odnos s roditeljima pritom moraju imati središnju ulogu.
Naglašeno je i da odgovornost ne može biti isključivo na školama i nastavnicima, koji već nose velik teret odgoja i obrazovanja te je istaknuta potreba snažnije suradnje roditelja, škole i institucija, kao i važnost očuvanja škole kao prostora znanja i razvoja odgovornosti.
Sudionici su također istaknuli da tehnologiju ne treba promatrati katastrofično niti kao neprijatelja, već pronaći ravnotežu između modernizacije obrazovanja i očuvanja njegove temeljne uloge. Kao važni elementi zdravog odrastanja izdvojeni su i bavljenje sportskim aktivnostima koji mogu pomoći u razvoju otpornosti, strpljenja i socijalnih vještina, a istaknuta je i potreba veće dostupnosti psihološke podrške u školama.
Snimka tematske sjednice dostupna je na saborskom YouTube kanalu na adresi: https://www.youtube.com/live/oSArU7Aq0aU