Do 1848. godine o radu staleškog Sabora objavljeno je tek nekoliko članaka u zagrebačkim listovima „Agramer politische Zeitung“ i „Ilirske narodne novine“.
Godine 1848., kada Sabor dobiva prva obilježja građanskog parlamenta (prvi izbori), prvi je put objavljen Zapisnik Sabora. Pokrenute su i „Saborske novine“ kao privatna poduzetnička inicijativa, ali je objavljeno samo 15 brojeva.
Saborskim Poslovnikom iz 1861. godine Sabor se otvara javnosti: uvodi se obveza tiskanja i čuvanja saborskih zapisnika (redovito su tiskani do 1918. godine), u Sabornici je osigurano mjesto za novinske izvjestitelje „i brzopisce“, građanima je omogućeno izravno praćenje saborskih rasprava (na jednoj galeriji onima s pozivnicama, a na drugoj bez pozivnica – dok se mjesta ne popune).
Od 1954. godine do 1974. godine Sabor je u svojem glasilu „Biltenu“ objavljivao sažet prikaz rada Sabora.
Godine 1975. pokrenut je „Delegatski vjesnik“ (tiskan u oko 150.000 primjeraka) sa zadatkom − ljude različitih razina obrazovanja sažeto, jednostavno i primjereno obavještavati o zakonskim i drugim prijedlozima koji se pripremaju za saborsku raspravu te nakon provedene rasprave obavijestiti delegacije (njih tridesetak tisuća) i druge zainteresirane o tijeku i ishodu rasprave. „Delegatski vjesnik“ izlazio je jedanput tjedno.
Posljednji broj „Delegatskog vjesnika“ izišao je u lipnju 1990. godine sa sažetkom utemeljiteljske sjednice prvoga višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskoga sabora.
Godine 1990. sukladno s promjenom političkog sustava promijenjene su i potrebe te sadržaj saborskog glasila. Odlukom Predsjedništva Sabora glasilo je dobilo naziv „Izvješća Hrvatskoga sabora“. „Izvješća“ su donosila pregled rada Sabora i izlazila su ovisno o održavanju saborskih sjednica. Besplatno su dostavljana zastupnicima, državnim tijelima, javnim knjižnicama te na oko 2 000 adresa pretplatnika.
Od 2000. godine „Izvješća Hrvatskoga sabora“ objavljuju se i na mrežnoj stranici Hrvatskoga sabora, pa se postupno smanjivao broj pretplatnika.
Godine 2007. i 2008. taj je broj postao zanemariv, a pretplata je 2009. godine ukinuta.
Od 2010. godine Izvješća izlaze samo u elektroničkom obliku kao tjedni pregled saborskih zasjedanja. Također se, u elektroničkom obliku, od 2010. godine objavljuje i mjesečnik koji prati protokolarna i druga događanja vezana uz međunarodne političke aktivnosti zastupnika pod nazivom Izvješća Hrvatskoga sabora − Međunarodna suradnja.
Godine 1997. Sabor, među prvim državnim tijelima, objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. Na njoj su se mogli naći osnovni podaci: popis zastupnika, sastav radnih tijela, životopisi najviših saborskih dužnosnika. Od 2002. godine mrežne se stranice obogaćuju novim sadržajima. Na stranici www.sabor.hr već se tada objavljuju najave i dnevni redovi saborskih sjednica te se prati njihov tijek, zatim najave protokolarnih i drugih događanja u Hrvatskome saboru, priopćenja, značajniji govori i druge zanimljivosti vezane uz Hrvatski sabor.
Od 2004. godine o sadržaju mrežne stranice i njezinu ažuriranju odgovornost preuzima zasebna organizacijska jedinica – Internet redakcija.
Pravilnikom o javnosti rada Sabora i radnih tijela iz 2005. godine (NN 66/05) propisana su pravila za posjete organiziranih skupina i prisustvovanje građana saborskim sjednicama. Godišnje Sabor posjeti oko 25.000 posjetitelja.
Odlukom Predsjedništva Hrvatskoga sabora sjeverna galerija u Sabornici rezervirana je za građane koji žele pratiti rasprave na plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora. Građanima su na raspolaganju 53 mjesta i uz propisanu proceduru za nazočnost sjednici Služba za građane udovoljit će svim zahtjevima građana. Zanimljivo je istaknuti da je sjeverna galerija još davne 1861. godine, kako je zapisano u tadašnjem saborskom Poslovniku, određena za građane.
Godine 2012. Hrvatski sabor na sjednici 1. lipnja donio je Odluku o Stručnoj službi Hrvatskoga sabora (NN 64/12) - dokument kojim se uređuje unutarnji ustroj Stručne službe Hrvatskoga sabora i utemeljio Službu za građane kao zasebnu ustrojstvenu jedinicu.
Služba za građane ima zadaću afirmirati otvorenost i dostupnost Hrvatskoga sabora i unapređivati njegovu komunikaciju s građanima.