Zagreb - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda iz 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabal iz Dominikanske Republike koje je zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu 25. studenoga 1960. brutalno dao pogubiti diktator Rafael Trujillo.
Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na važnost senzibilizacije i osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama te doprinijeti jačanju odlučnosti žena da proživljeno nasilje prijavljuju kako bi se eventualno buduće nasilje spriječilo, a već počinjeno nasilje sankcioniralo na odgovarajući način.
Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih, najdugotrajnijih i najporažavajućih oblika kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu, a često ostaje neprijavljeno zbog straha od stigmatiziranja okoline i srama. Ovo se kršenje ljudskih prava manifestira kao fizičko, seksualno i psihičko nasilje nad ženama i djevojčicama koje često uključuje nasilje od strane intimnog partnera, silovanje, spolni odnos bez pristanka, seksualno iskorištavanje djevojčica, trgovinu ženama i djevojčicama itd.
Prema statistici svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana je u bračnoj zajednici, a godišnje čak 22 do 45 žena pogine od ruke (bivšeg) partnera. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, dobrim dijelom zato što se žrtve silovanja stigmatizira kada progovore o traumi. Osim što broj prijava opada, zabrinjava i to da 90 posto svih prijava završi u sferi prekršajnog prava.
Ove godine, 24. listopada, Vlada RH uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Izmjenama tih Zakona za mnoga kaznena djela propisuju se strože kazne.
osadašnji "spolni odnos bez pristanka" postaje kazneno djelo silovanja. Osim strožih kazni za silovatelje, pooštravaju se one za obiteljske nasilnike. Izmijenjena je i pravna kvalifikacija tjelesnog nasilja kao jedne vrste obiteljskog nasilja. Kako bi se jasnije razlikovalo prekršajno od kaznenog zakonodavstva, tjelesno nasilje kvalificirat će se kao ''fizička sila uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda” što podrazumijeva guranje, potezanje kose, dijelova tijela i slično. Međutim, ako je kod primjene fizičke sile nastala ozljeda, npr. hematomi, to će se smatrati kaznenim djelom.
Osim pozitivnih reakcija na te izmjene, u medijskom su se prostoru pojavile i one u kojima se relativizira čin nasilja nad ženama, pokazuje zabrinjavajući nedostatak empatije prema žrtvi te negira potreba za ovakvim mjerama. Medijska relativizacija takvih zločina za žrtve znači novo proživljavanje traume, dok počinitelju umanjuje krivnju.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u svijetu se simbolično obilježava narančastom bojom, a Ujedinjeni narodi su ga ove godine posvetili jednakosti generacija i osudi silovanja. Kao i prethodnih godina, počevši od 25. studenoga, započet će i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.