Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 7. listopada 2022. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. rujna 2022. godine (KLASA:022-03/22-12/58, URBROJ:50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula  da je odredbama Zakona o proračunu propisana obveza izrade godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna. Zakonom su definirani sadržaj, rokovi sastavljanja i podnošenja izvještaja nadležnim tijelima te objava u službenom glasilu Republike Hrvatske. Obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna propisana je odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim Okvirom profesionalnih načela, standarda i smjernica Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) („Narodne novine“, br. 17/20) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Planirana je i obavljena u cilju da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu izraženo je uvjetno mišljenje.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da su sredstva za dodjelu financijskih potpora i sredstva za nepovratni dio stambenih kredita planirana su financijskim planom Ministarstva hrvatskih branitelja najvećim dijelom u okviru izdataka za dane kredite, umjesto u okviru rashoda. Navedeni način planiranja utjecao je na podatke u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu tako da su u okviru izdataka za dane kredite iskazana i sredstva utrošena za jednokratne financijske potpore i nepovratni dio kredita u iznosu od 17.533.940,00 kuna, a utrošak tih sredstava trebao je biti iskazan u okviru rashoda. Primici od tri zajma primljena od međunarodnih financijskih institucija i zajma primljenog od Europske unije, kojima je ugovorom određena namjena, raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke u iznosu od 7.106.377.276,00 kuna, umjesto u namjenske primitke, što je utjecalo na realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu jer su namjenski primici iskazani manje, a opći prihodi i primici više za navedeni iznos. Primici od zaduživanja u iznosu od 1.120.882.933,00 kuna raspoređeni su u izvor financiranja Fondovi EU (izvor 56), a primici od povrata glavnica danih zajmova i depozita u iznosu od 111.430.271,00 kuna raspoređeni su u izvor financiranja Ostali prihodi za posebne namjene (izvor 43). Prema proračunskim propisima, u navedene izvore financiranja raspoređuju se isključivo prihodi. Navedeni način raspoređivanja pojedinih primitaka utjecao je na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, ali nije utjecao na visinu iskazanih primitaka.
U izračun prijenosa depozita iz prethodne godine u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu nisu uključena i neutrošena vlastita i namjenska novčana sredstva iz prethodnih godina, na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama, koja su koncem 2020. iznosila 2.330.384.896,00 kuna. S obzirom na to da godišnji izvještaji o izvršenju državnog proračuna obuhvaćaju i transakcije izvršene s navedenih računa proračunskih korisnika državnog proračuna u poslovnim bankama, i neutrošena novčana sredstva iz prethodnih godina od vlastitih i namjenskih prihoda na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama koja su izuzeta od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna trebala su biti u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu iskazana u okviru prijenosa depozita iz prethodne godine te uzeta u obzir pri iskazivanju prijenosa depozita u narednu godinu. Pri evidentiranju i iskazivanju premija na izdane obveznice nije postupljeno u skladu s Uputom o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jer su premije evidentirane i iskazane u okviru prihoda, umjesto kao umanjenje rashoda. Zbog navedenog načina evidentiranja ukupni prihodi i ukupni rashodi u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu iskazani su više za 164.387.007,00 kuna.
Tečajne razlike nastale pri otplati zajmova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) nisu obračunane te nisu evidentirane u okviru rashoda, nego je otplata tih zajmova, koja uključuje i tečajne razlike, u cijelosti evidentirana u okviru izdataka. Zbog navedenog postupanja, u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu rashodi su iskazani u manjem iznosu, a izdaci u većem iznosu za iznos neobračunanih tečajnih razlika. Prihodi i rashodi od realiziranih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika proizašlih iz transakcija povezanih s javnim dugom iskazani su u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu u brutoiznosu, odnosno iskazane su i pozitivne i negativne tečajne razlike, umjesto u netoiznosu kako to određuje Uputa o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Način iskazivanja realiziranih tečajnih razlika nije utjecao na izračun manjka državnog proračuna, ali je utjecao na visinu prihoda i rashoda iskazanih u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Zbog nejasnih i nedorečenih propisa, državna imovina koja se odnosi na poljoprivredno zemljište i šume, stečena na ime duga državi, nije evidentirana u poslovnim knjigama ni iskazana u financijskim izvještajima nijednog državnog tijela. Evidentiranje u poslovnim knjigama temelj je za daljnje upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, kao i unos podataka u Središnji registar državne imovine. Obveze prema pravomoćnim sudskim presudama nisu plaćane u roku određenom za dobrovoljno ispunjenje obveza te je za ovrhe iz proračunske zalihe u 2021. isplaćeno 116.501.171,00 kuna. U odnosu na 2020. godinu, ovrhe izvršene na teret proračunske zalihe veće su za 37.076.687,00 kuna ili 46,7 %. Vrijednosno značajniji rashodi za ovrhe (85,5 %) izvršeni su u okviru Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s korištenjem sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa i nabavu cjepiva za suzbijanje pandemije koronavirusa, kao i na poteškoće zdravstvenog sustava i visinu dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova koje mogu utjecati na buduće rashode državnog proračuna. Također, Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s potencijalnim obvezama državnog proračuna s osnova sudskih sporova i danih državnih jamstava, jer predstavljaju značajan fiskalni rizik za državni proračun u narednim godinama. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

U raspravi na  Odboru pohvaljen je izuzetno kvalitetan rad Državnog ureda za reviziju.
Istaknuto je da je Ministarstvo financija kroz državni proračun uložilo veliki napor za održavanje standarda u zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se upozorava na rizike za državni proračun te se napomenulo da rješavanje problema nije samo u nadležnosti Ministarstva financija.
Istaknut je problem učinkovitosti zdravstvenoga sustava i potrebitost reforme takvog sustava. Vlada Republike Hrvatske podržava uvjetno mišljenje Državnog ureda za revizije te je svjesna problematike. Provođenje mjera reforme zdravstva bilo je otežano zbog koronavirusa.
Postavljeno je pitanje o uračunavanju međunarodnih sporova u planirani iznos od 24 milijardi kuna za sudske sporove. Odgovoreno je da je Ministarstvo financija poduzelo mjere da nadležna tijela evidentiraju sve moguće obveze te je ukupni prijavljeni iznos 24 milijardi kuna. U raspravi je navedeno da je taj iznos vjerojatno nedostatan.
Napomenuto je da u  Izvještaju Državnog ureda za reviziju nedostaje učinkovitosti trošenja sredstava proračuna. Odgovoreno je da se pitanje učinkovitosti obavlja kroz posebnu reviziju.
  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.