Poštovani zastupniče romske nacionalne manjine i domaćine, dragi kolega Veljko Kajtazi, poštovana predsjednice Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ gospođo Krčmar, poštovana izaslanice predsjednika Republike gospođo Mulić, poštovani ministre i izaslaniče predsjednika Vlade, gospodine Fuchs s kolegicom ministricom Tramišak, ravnatelju Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina gospodine Tahiri, saborske zastupnice i zastupnici, drage Romkinje i Romi, dame i gospodo,
iznimno mi je drago biti ovdje s vama kako bismo upravo u Hrvatskom saboru zajedno obilježili sutrašnji Svjetski dan romskog jezika.
Želim stoga vama ovdje okupljenima, kao i svim predstavnicima romske zajednice u Hrvatskoj uputiti iskrene čestitke, uime Hrvatskoga sabora i u osobno ime.
Prije svega osvrnuo bih se na četiri iznimno važne godine, svojevrsna ishodišta našeg današnjeg okupljanja ovdje u Hrvatskom saboru.
Prva među njima je 1971. godina. Tada je u Londonu, na prvom Svjetskom kongresu Roma romski jezik - romani ćib - proglašen službenim jezikom romskog naroda. Otada je, dakle, prošlo već više od pola stoljeća.
A četrnaest godina prošlo je od 5. studenog 2008. godine kada je, u izdanju tadašnje Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Hrvatskoj ‘Kali Sara’, objavljen Prvi hrvatsko-romski i romsko-hrvatski rječnik.
Njegov ponosni autor je naš kolega zastupnik Veljko Kajtazi. Tada je održan i prvi simpozij romologa u Zagrebu, koji se redovito nastavlja održavati do danas.
Za Hrvatski je sabor osobito važna 2012. godina, kada je prihvaćen zahtjev svih saborskih klubova o potpori međunarodnoj inicijativi o ustanovljenju 5. studenoga Svjetskim danom romskoga jezika.
Konačno, 2015. godine inicijativu je prepoznao i UNESCO i proglasio 5. studenoga Svjetskim danom romskog jezika.
Time je poslana vrlo snažna poruka o mjestu koje romski jezik ima u sveukupnom doprinosu svjetskoj kulturi.
Kao dio zaštićenog UNESCO-ovog nasljeđa, on nastavlja obogaćivati našu hrvatsku, europsku i svjetsku baštinu.
Jezik je bio i ostaje jednom od presudnih sastavnica identiteta svakog naroda. On nam omogućuje očuvanje i prenošenje vlastite kulture na sljedeće naraštaje, povezujući nas s našim precima i potomcima.
Petar Preradović napisao je u svom Rodu o jeziku:
„..bez njega si bez imena,
bez djedova, bez unuka,
u prošasti sjena puka,
u buduće niti sjena“.
Koliko je jezik važan prisjetili smo se u ovoj zgradi prije svega 10-ak dana, obilježavajući 175. godišnjicu proglašenja hrvatskog jezika službenim u javnoj uporabi.
A kada smo prije 10 godina u Saboru dali potporu inicijativi za proglašenje Svjetskog dana romskog jezika, bili smo prvi parlament u svijetu koji je to učinio.
Rekao bih čak da smo tada vrlo konkretno ušli i u povijest romske zajednice. A vjerujem i kako smo dali poticaj i drugim nacionalnim parlamentima, međunarodnim institucijama i organizacijama da se pridruže inicijativi.
Ovaj je dan tako našao svoje mjesto među praznicima romskog naroda - Svjetskom danu Roma (8. travnja), i Međunarodnom dan sjećanja na romske žrtve holokausta – Samudaripen (2. kolovoza).
Svojem potporom Hrvatski sabor je na najbolji način dokazao predanost promicanju i zaštiti prava nacionalnih manjina, te ustavnom jamstvu pripadnicima nacionalnih manjina da slobodno govore vlastitim jezikom.
Među ključnim elementima u tom smislu su i standardi za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Okvir kojeg hrvatsko zakonodavstvo za to danas osigurava svrstava nas među vodeće europske zemlje.
Uz to, primjerice, Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.-2027. postavlja se strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u RH.
Ipak, svjesni smo da se pripadnici romske nacionalne manjine i dalje suočavaju s nizom izazova. Dio odgovora na njih jest i u upoznavanju ne-romskog stanovništva o posebnostima jezika, kulture i povijesti Roma.
Usporedo s tim, Hrvatska nastavlja ulagati iznimne napore, kroz programe potpore u brojnim područjima, kao i kroz unaprjeđenje zakonodavstva i javnih politika.
Njihov cilj je jasan - doprinijeti promjenama nabolje: od obrazovanja do osiguravanja zdravstvene i socijalne zaštite, od pitanja primjerenog stanovanja do zapošljavanja, političke zastupljenosti i drugih važnih pitanja.
Romski narod i njihov jezik evidentno imaju bogatu prošlost i vrlo živu i izazovnu sadašnjost.
A ovogodišnji dobitnici nagrada "Ferenc Sztojka" i "Šaip Jusuf" dali su značajan doprinos širenju i afirmaciji jezika. Na tomu im želim posebno čestitati.
Želimo li obogatiti budućnost, ne smije se posustati u ustrajnoj skrbi, unaprjeđenju i popularizaciji ne samo romskog jezika, već i kulture, kao i na osnaživanju položaja romske zajednice u Hrvatskoj.
U duhu tolerancije i pluralizma te uvažavanja raznolikosti na kulturnom i društvenom planu, svi skupa, a osobito mi – obnašatelji javnih dužnosti - pozvani smo trajno djelovati: i na izgradnji međusobnog razumijevanja i solidarnosti, i na potpori očuvanju naše manjinske, ali - zapravo - zajedničke baštine.
To ćemo i nastaviti činiti! Hvala Vam i još jednom čestitam!