Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 15. listopada 2026. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 347, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2026. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona nastavlja usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, osobito s direktivama iz tehničkog stupa četvrtog željezničkog paketa koje uređuju sigurnost željeznica i interoperabilnost željezničkog sustava, kao i s pravilima o davanju ovlaštenja strojovođama te uvjetima rada mobilnih radnika u interoperabilnom prekograničnom prometu.
U odnosu na važeći Zakon provodi se daljnje usklađivanje i deregulacija te se uklanjaju odredbe i podzakonski propisi koji više nemaju pravnu osnovu ili čiji sadržaj nije usklađen s pravom EU-a, osobito u području tehničkih uvjeta sigurnosti, održavanja željezničkih vozila, poslova i osposobljavanja izvršnih radnika, unutarnjeg reda, ovlaštenja strojovođa te odvijanja i upravljanja prometom.
Cilj Prijedloga zakona je postizanje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava propisivanjem mjera za razvoj i upravljanje sigurnošću. Ministarstvo nadležno za željeznički promet, Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu dužni su, u okviru svojih nadležnosti, osiguravati održavanje i, gdje je opravdano i izvedivo, stalno poboljšavanje razine sigurnosti, uz davanje prednosti sprječavanju nesreća. Predviđa se primjena zajedničkih sigurnosnih metoda i ciljeva, razvoj i objava godišnjih sigurnosnih planova te praćenje i izvješćivanje o stanju sigurnosti. Interoperabilnost obuhvaća projektiranje, izgradnju, puštanje u uporabu, stavljanje na tržište, modernizaciju, obnovu, uporabu i održavanje dijelova željezničkog sustava, uz primjenu tehničkih specifikacija i postupaka odobravanja i ocjenjivanja sukladnosti.
Prijedlogom zakona jasnije se utvrđuje odgovornost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika za siguran rad njihova dijela željezničkog sustava i upravljanje povezanim rizicima. Dužni su uspostaviti sustave upravljanja sigurnošću, provoditi procjenu i upravljanje rizicima, osigurati osposobljavanje osoblja i razmjenu sigurnosnih informacija te prijavljivanje, istraživanje i analiziranje nesreća i incidenata. Također su dužni upravljati rizicima koji proizlaze iz aktivnosti drugih sudionika i osigurati nadzor nad izvođačima, a za obavljanje djelatnosti moraju imati odgovarajuće sigurnosno ovlaštenje odnosno potvrdu ili uvjerenje o sigurnosti.
Za strojovođe se utvrđuje jedinstveni sustav ovlaštenja koji obuhvaća dozvolu i potvrdu, uz propisanu zdravstvenu i psihološku sposobnost, odgovarajuću kvalifikaciju i stručnu osposobljenost te potrebno znanje jezika, poznavanje vozila i infrastrukture. Za ostalo osoblje koje obavlja zadaće bitne za sigurnost propisuju se zahtjevi koji se odnose na stručnu osposobljenost, zdravstvenu i psihičku sposobnost, osposobljavanje i provjeru osposobljenosti.
Agencija za sigurnost željezničkog prometa, kao nacionalno tijelo nadležno za sigurnost, provodi nadzor, izdaje i ažurira dozvole za strojovođe, vodi registre i provodi kontrole, dok tijelo za istraživanje željezničkih nesreća, odnosno Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, postupa neovisno u skladu sa svojim zakonom utvrđenim nadležnostima i provodi istrage nesreća i incidenata radi sprječavanja budućih nesreća i incidenata. U slučaju utvrđenih nepravilnosti inspekcijskim nadzorom mogu se izreći zabrane, naložiti otklanjanje nepravilnosti i poduzeti druge mjere potrebne za sigurno odvijanje željezničkog prometa.
Daljnje usklađivanje nacionalnog sustava s pravom Europske unije, uz uklanjanje neusklađenih nacionalnih pravila, predstavlja važan korak prema unaprjeđenju regulatornog okvira te jasnijem uređenju odgovornosti, upravljanju rizicima i nadzoru sigurnosti u željezničkom sustavu.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 1 glas ”SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić