Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 20. sjednici održanoj 06. studenoga 2019. godine razmotrio je Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora isti donese po hitnom postupku.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim zakonom predlaže uvesti novi blagdan 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 30. svibnja predlaže se obilježavanje Dana državnosti, a spomendanima bi se proglasili 9. svibnja kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 15. siječnja kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog podunavlja, 25. lipnja kao Dan neovisnosti, 30. kolovoza kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, 8. listopada kao Dan Hrvatskoga sabora, a 23. kolovoz kao Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima precizira se navođenjem nacizma, fašizma i komunizma jer je hrvatski narod imao žrtve u sva tri totalitarna režima. Ostali blagdani i spomendani ostaju isti kao i u sada važećem zakonu.
U raspravi članovi Odbora predložili su da se 8. listopada Dan Hrvatskoga sabora uvede kao blagdan, a 22. lipnja Dan antifašističke borbe uvede kao spomendan. Isto tako predloženo je da se naziv blagdana 18. studenoga pronijeni u Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Također je podržan prijedlog Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koji je Odbor dobio u pisanoj formi, da se redoslijed totalitarnih i autoritarnih režima u toćci (9) kod spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima promijeni na način da komunizam bude na prvom mjestu.
Nakon rasprave Odbor je večinom glasova (9 glasova za i 1 glas suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskom saboru
d o n o š e nj e
Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj,
uz sljedeće amandmane:
amandman 1.
u članku 1. riječi ”22. lipnja – Dan antifašističke borbe” se brišu, a nakon 15. kolovoza – Velika Gospa uvrštavaju se riječi ”8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora”.
amandman 2.
u članku 2. točci (1) brišu se riječi ”8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora”, a iza riječi ”subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost” uvrštavaju se riječi ”22. lipnja – Dan antifašističke borbe”.
amandman 3.
u članku 2. točka (12) se briše, a iza točke (7) dodaje se nova točka (8) koja glasi:
” Dan antifašističke borbe kao dan sjećanja i spomena na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, dan kad je započela borba za slobodu i socijalna prava u okupiranoj zemlji ”. Dosadašnje točke (8), (9), (10) i (11) postaju točke (9), (10), (11) i (12).
Obrazloženje uz amandman 1. , amandman 2. i amandman 3.
:
Odbor je mišljenja da se dan, 8. listopada 1991. godine, kad je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državom treba slaviti kao blagdan, a znajući za intenciju da se ne povećava broj blagdana odnosno neradnih dana 22. lipnja Dan antifašističke borbe trebao bi postati spomendan.
amandman 4.
u članku 1. naziv blagdana ”18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Šabrnje” mijenja se i glasi: ”18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”.
Obrazloženje:
Republika Hrvatska bila je žrtva velikosrpske agresije i to treba u nazivu blagdana jasno istači.
amandman 5.
u članku 2. točka (9) mijenja se i glasi: ”Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – komunizma, fašizma i nacizma kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – komunizma, fašizma i nacizma, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.”
Obrazloženje:
Amandmanom se mijenja redoslijed navođenja totalitarnih i autoritarnih režima iz razloga svježeg sjećanja živih žrtava komunizma i povijesne činjenice da je komunizam u svom zlu najduže trajao na ozemlju Hrvatske domovine.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić v.r.