Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 4. sjednici održanoj 23. lipnja 2021. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 18. lipnja 2021. godine.
Odbor je predmetni akt razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Prema riječima predstavnika predlagatelja prava civilnih stradalnika Domovinskog rata trenutno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine, koji je do sada mijenjan čak 12 puta. S obzirom da i nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata ne postoji adekvatni pravni okvir za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, donošenjem ovog Zakona završio bi se proces cjelovite regulacije prava svih stradalnika Domovinskog rata. Prema postojećem zakonu prava trenutno ostvaruju 1884 civilna stradalnika iz Domovinskog rata te 145 članova obitelji poginulih civila i unatoč tim brojnim izmjenama zakona i dalje mnogi nisu obuhvaćeni, a prava nisu prilagođena njihovim potrebama. Prijedlogom zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata definira se pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata tako da će prava moći ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem zakonu. Precizno će se utvrditi tko su civilni stradalnici iz Domovinskog rata kako Zakon ne bi mogli zlouporabiti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnik i paravojnih formacija. Zakon će obuhvatiti i civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine. Omogućit će se i ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskome ratu i prije nego što proglase svoje članove obitelji umrlima, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika. Prava mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj. Procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem ovog novog zakona je oko 2500.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona skraćen je rok za donošenje provedbenih propisa, preciznije je propisano pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, propisana je nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja za ostvarivenje prava na besplatne udžbenike za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a učinjene su i potrebne nomotehničke izmjene.
Sredstva za provedbu Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske, za 2021. godinu osigurano je ukupno 7.587.500,00 kuna, za 2022. godinu osigurano je ukupno 40.175.000,00 kuna, a za 2023. godinu 60 miljuna kuna.
U raspravi članovi Odbora pozdravili su donošenje ovog Zakona ali su naglasili da je isti trebalo donijeti puno ranije. Iznijeta je bojazan eventualnog ostvarivanja prava iz Zakona od strane pripadnika i pomagaća agresorske vojske ali je istovremeno pozdravljena ugradnja jasnih i snažnih zaštitnih mehanizama da se takvo što ne dogodi. Istaknuto je da je osnovni preduvjet za provedbu zakona postojanje cjelovite evidencije pripadnika i pomagaća agresorske vojske te civila na tada okupiranom području Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova za i 3 suzdržana glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru
d o n o š e nj e
Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata
Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić