Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, P.Z. br.266, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HSU-a, aktom od 30.siječnja 2013. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom definira doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine kao doživotna obročna isplata otpremnine radnicima prilikom umirovljenja. Također, uspostavlja se institucionalni okvir za obročnu isplatu doživotnih otpremnina, kao isplata razlike do pune mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju, u praksi poznatom „dokupu mirovine“.
Donošenjem predloženog zakona, ublažile bi se posljedice penalizacije zbog razlike dokupa neizbježnog ranijeg umirovljenja radnika.
Pritom je predlagatelj naglasio da je to mjera socijalnog zbrinjavanja samo onih radnika koji sporazumno prekidaju radni odnos s poslodavcem, a poslodavac im za uzvrat poboljšava materijalni položaj u mirovini za iznos dijela propuštene mirovine.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.
Pritom su istaknuli nužnost razlikovanja definicije dokupa mirovine od dobrovoljne mirovine iz trećeg mirovinskog stupa, odnosno činjenicu da institut dokupa mirovine pripada sustavu tržišta rada, a ne mirovinskom sustavu.
U raspravi je više puta naglašeno da je potrebno posebnim zakonom regulirati ovaj institut koji već postoji cijeli niz godina u praksi.
Također, u raspravi je istaknuto da se ovim zakonom neće povećati broj umirovljenika, dapače prihvaćanjem ovoga Zakona bi se ostvarile i značajne uštede u odnosu na započete postupke restrukturiranja javnih poduzeća koja isplaćuju poticajne otpremnine.
U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, resorni ministar, obrazložio da trgovačka društva koja provode dokup mirovine trebaju biti usklađena sa odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, sa jasno definiranim mehanizmima nadzora, budući da se radi o socijalnoj sigurnosti korisnika.
Iznijeta je dvojba o potrebi donošenja posebnog zakona, budući da je po predloženom zakonu moguć dokup mirovine jedino onda kada se postigne sporazum između poslodavca i radnika.
Također, iznijeta je i dvojba i u pogledu sadržaja ovoga Zakona, uređuje li se predloženim Zakonom institut dokupa mirovine ili djelatnost trgovačkih društava?
Nadalje, u čl.12.st.2. riječ „mogu“ treba brisati, kako bi se jasno i nedvosmisleno omogućilo korisnicima obiteljske mirovine ostvarenje prava na razmjerni dio dokupljene mirovine.
U raspravi je predlagatelj pojasnio kako je dokup mirovine izvorno hrvatska inovacija u području zbrinjavanja viška radnika koja se primjenjuje već više od desetljeća, te da se Prijelogom zakona kumulativno uređuje položaj trgovačkih društava i sadržaj dokupa mirovine, odnosno doživotne otpremnine.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, P.Z. br.266, prvo čitanje
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.
Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja