Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine. Odbor je navedeni Prijedlog razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Polazeći od svog djelokruga utvrđenog Poslovnikom Hrvatskoga sabora, Odbor je u raspravi detaljnije razmotrio one dijelove Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna koji se odnose na financiranje programa i aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje prava nacionalnih manjina te na zaštitu i promicanje ljudskih prava.
U raspravi su članovi Odbora posebno ukazali na činjenicu da se sredstva namijenjena za ostvarivanje programa i aktivnosti pripadnika nacionalnih manjina predloženim proračunom ne smanjuju, već je na pojedinim pozicijama došlo i do određenog porasta. Posebno je istaknuto povećanje sredstava od 100,7% na poziciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina za Programe za nacionalne manjine koja rastu s 11 milijuna na 23 milijuna kuna. Također je došlo do neznatnog rasta sredstava na poziciji Savjeta za nacionalne manjine. Međutim, kako je rečeno, već nekoliko godina se sredstva Savjeta za nacionalne manjine kontinuirano smanjuju te su samo u protekle tri godine smanjena za 21%, što dovodi do znatno otežanog financiranja programa udruga nacionalnih manjina, ali i funkcioniranja samog Savjeta zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva za provođenje preko 1200 programa.
Kada je riječ o sredstvima za projekte i programe namijenjene pripadnicima romske nacionalne manjine, zatraženo je obrazloženje smanjenja sredstava na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za provođenje Akcijskog plana za uključivanje Roma. Naime, ova je stavka smanjena za 12,6% ili gotovo za 2 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu. Kako je naglašeno, najveći dio tih sredstava namijenjen je za zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine putem provođenja javnih radova. Predloženo je da se zatraži očitovanje od HZZ-a zbog neizvršenja planiranih sredstava za ovu godinu budući da su javni radovi jedna od rijetkih mogućnosti zapošljavanja Roma. Istaknuto je da osobito u pojedinim županijama, kao što je Osječko-baranjska, postoji veliki interes za takvo zapošljavanje. Osim toga, ukazano je na problem sezonskog zapošljavanja koje može trajati samo tri ili šest mjeseci, te je stoga predloženo da se zapošljavanje na javnim radovima produži na godinu dana što bi znatno poboljšalo položaj romske zajednice.
U svezi sredstava namijenjenih obrazovanju pripadnika nacionalnih manjina, došlo je do povećanja od 73% na aktivnosti Poticaji obrazovanja nacionalnih manjina koja sada iznose 2,3 milijuna kuna. Također je došlo rasta sredstava za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma te za potporu romskim studijima i studentima Romima, dok su se sredstva za srednjoškolske stipendije za učenike Rome smanjila za 17%, odnosno za 1,2 milijuna kuna. Ponovno je istaknuto kako je potrebno dodatnim podstavcima precizirati o kojim je sve aktivnostima riječ kada je riječ o stavcima namijenjenim za obrazovanje pripadnika romske nacionalne manjine.
Skrenuta je pozornost i na zadržavanje istog iznosa za poziciji Ministarstva kulture za potporu izdavačkoj kući „Edit“ od 1 milijuna kuna, koja su prošlim proračunom smanjena za 50%. Takvo je smanjenje, kako je rečeno, rezultiralo snižavanjem plaća zaposlenima u „Editu“ od 25%, odlaskom 8 djelatnika te smanjenim brojem stranica jedinog dnevnog lista nacionalnih manjina koji se tiska na talijanskom jeziku. Ministrica je predložila da se ta sredstva zadrže na razini prije 2015., odnosno da iznose 1,3 milijuna kuna na ovoj stavci, a da se samo u prijelaznom razdoblju razlika od 300 tisuća kuna financira iz natječaja za izdavačku djelatnost.
Istaknuto je da se na pozicijama Ministarstva kulture financiraju i brojne druge aktivnosti nacionalnih manjina koje izrijekom nisu navedene, a koje se nisu smanjivale u predloženom proračunu. Riječ je prije svega o knjižničnoj djelatnosti i zaštiti kulturne baštine za što su osigurana značajna sredstva.
U raspravi je ukazano i na znatno povećanje od 175% na poziciji Ureda za udruge koja su za 2017. planirana u iznosu od gotovo 150 milijuna kuna. Unutar te pozicije povećana su sredstva za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 66% te je za 2017. planiran iznos od gotovo 42 milijuna kuna. Budući da je Odbor na svojoj prvoj sjednici raspravljao o godišnjem izvješću ove Zaklade u kojem je navedeno da dio planiranih sredstva nije ni utrošen zbog toga što su udruge povlačile značajna sredstva iz drugih izvora, zatraženo je obrazloženje spomenutog povećanja. Također je istaknuto da se o načinu raspodjele sredstava Zaklade treba provesti posebna rasprava budući da su pojedine udruge, primjerice udruge osoba s invaliditetom, iz sredstva Zaklade financirane u neznatnom iznosu.
Skrenuta je pozornost i na nemogućnost praćenja proračunskih sredstava namijenjenih djeci budući da još uvijek ne postoje zasebni podatci o tome koliko se sredstava izdvaja za ostvarivanje prava djece. Naglašeno je da je Odbor za prava djeteta UN-a još 2014. godine dao preporuku Republici Hrvatskoj o raspodjeli sredstava za djecu, odnosno o potrebi stvaranja „dječjeg proračuna“ kako bi se znalo koliko se sredstava dodjeljuje za djecu na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Budući da Odbor u svojem djelokrugu ima i praćenje provođenja bilateralnih sporazuma koji se odnose na unaprjeđivanje položaja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te hrvatskih manjina u europskim državama, naglašena je potreba njihovog dosljednijeg i ujednačenijeg provođenja.
U tom su smislu spomenute pojedine stavke na poziciji Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske čija se sredstva povećavaju za 22 %. Međutim, kako je istaknuto, smanjuje se primjerice stipendiranje studenata i učenika pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za 80% te iznosi neznatnih 40 tisuća kuna. Zatraženo je obrazloženje toga smanjenja s obzirom na pojedine stavke s tim u vezi na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin