Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 10. studenoga 2016. godine, Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 27. lipnja 2016. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na pojedina područja zaštite osobnih podataka koja smatraju potrebnim dodatno poboljšati izmjenama zakonskih odredbi kojima se ta područja uređuju. Prije svega se to odnosi na područje obrade osobnih podataka u svrhu političkog marketinga. Kako je u raspravi istaknuto, u protekla dva izborna ciklusa, ali i ranije, različito su se tumačile odredbe zakona koje uređuju ovo područje s neujednačenim posljedicama po stranke ili nezavisne kandidate na izborima. Ukoliko se kandidati na izborima žele pisanim putem ili elektronskom poštom obratiti biračima, moraju prethodno načiniti zbirku podataka o osobama kojima se žele obratiti, od njih zatražiti privolu da te podatke koriste i tek potom im uputiti promidžbene materijale. Izraženo je mišljenje da se kandidatima na izborima treba omogućiti predstavljanje njihovih programa i pisanim putem kako bi i na taj način birači bili upoznati s prioritetima kandidata u budućem političkom djelovanju. Stoga je predloženo da se u tom smislu razmotre važeće zakonske odredbe i dopune na način da se iznađe što bolja ravnoteža između zaštite osobnih podataka građana i njihovih prava da, ukoliko ne žele, ne budu izloženi predizbornim marketinškim aktivnostima stranaka i kandidata u pisanoj formi, te da se, s druge strane, kandidati, s naznačenim imenom kandidata i jasno napisanom svrhom pošiljke u zatvorenoj koverti, mogu predstaviti svojim biračima i na ovaj način.
Osim toga, ukazano je i na potrebu kontinuiranog iznalaženja ravnoteže između prava na zaštitu osobnih podataka i prava na pristup informacijama. Kako je rečeno, zbog preširokog tumačenja prava na pristup informacijama, često se javnosti podastiru podaci i o prihodima i honorarima primjerice dužnosnika koji se ne isplaćuju iz sredstava državnog proračuna, a koji se odnose na aktivnosti koje nisu iz područja sukoba interesa. Budući da su takvi podatci dostupni i na internetu, često dolazi do njihovih zlouporaba te se otežava rad pojedinih institucija, uslijed čega mnogi odustaju od daljnjeg angažmana u određenim poslovnim aktivnostima.
S tim u vezi, posebno je istaknuta uloga koju je Agencija za zaštitu osobni podataka imala tijekom 2015. godine kada je objave imovinskih kartica dužnosnika dovela u zakonite okvire i time spriječila da se tim podatcima raspolaže suprotno zakonskim odredbama. Naime, Agencija je, uvidom u sadržaje objavljenih podataka, utvrdila javnu dostupnost osobnih podataka dužnosnika koji se odnose na njihovu privatnost, a koji su javno objavljeni u prekomjernom opsegu na mrežnim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, bez pravnog utemeljenja bilo u Zakonu o zaštiti osobnih podataka bilo u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Također je zatražila da se javno objavljuju samo oni osobni podatci koji su nužni i svrhoviti u smislu sprječavanja sukoba interesa. Kako je naglašeno, namjera Agencije nije bila zaštita dužnosnika, već je svojim postupanjem spriječila zadiranje u privatnost građana, pa bili oni i dužnosnici. Takvim je postupanjem, kako je rečeno, Agencija značajno smanjila mogućnost neovlaštenog dostupa i mogućih zlouporaba osobnih podataka dužnosnika u globalnim mrežnim komunikacijama.
U nastavku rasprave posebna je pozornost posvećena zaštiti osobnih podataka djece na internetu, u doba kada je razvoj tehnoloških sredstava sve brži te postaju sve sofisticiranija i dostupna gotovo svima. Pohvaljena je suradnja s pravobraniteljicom za djecu, osobito kada je riječ o zlouporabi osobnih podataka maloljetnika od strane organizatora raznih događanja (tzv. partyja) u klubovima. Kako je rečeno, učenici srednjih škola sudjeluju kao „promotori“ takvih događanja i koordinatori prodaje karata u školi. Na internetskim stranicama se objavljuju njihovi osobni podatci (ime i prezime, fotografije s tih događanja, naziv škole, razred) čime se izlažu brojnim zlouporabama. U ovom slučaju je istaknuta važnost uloge Agencije i drugih tijela kako bi se odgovorne osobe u školama upozorile da se daljnja obrada takvih podataka ne može provoditi bez privole roditelja ili skrbnika maloljetnih učenika.
Skrenuta je pozornost i na obradu osobnih podataka videonadzornim sustavima u vrtićima i školama. Budući da videosnimka kamerom predstavlja osobni podatak fizičke osobe, potrebno je s posebnom pozornošću voditi računa o obradi tako prikupljenih podataka djece te utvrditi u kojoj se mjeri takav nadzor može provoditi. Kako je naglašeno, potpuna zaštita maloljetnika od mogućih zlouporaba njihovih podataka u virtualnom svijetu nije realna, ali je potrebno poduzeti sve zakonom predviđene korake kako bi se što više smanjila zlouporaba osobnih podataka djece i mladih.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2015. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin