Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z.E. br. 363

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 28. sjednici održanoj 22. svibnja 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. svibnja 2013. godine. 

Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao mišljenjem i prijedlozima amandmana pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za djecu i Centra za mirovne studije.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o strancima, uz preporuku da je potrebno izdati pročišćeni tekst Zakona budući da je zbog brojnih i opsežnih usklađivanja s direktivama Europske unije iz ovog područja otežana preglednost zakonskih odredbi svim zainteresiranim strankama.

Isto tako, kako je najavljeno još jedno usklađivanje s europskim propisima, preporučeno je da se ispita usklađenost tog zakonskog prijedloga sa Zakonom o upravnom postupku i člancima 18. i 19. Ustava Republike Hrvatske. Predloženo je da se obrati pozornost na reguliranje statusa osoba u istospolnim zajednicama, a koji nisu hrvatski državljani, u slučajevima kada dolaze iz druge države u kojoj je pravni status ovih zajednica reguliran na drukčiji način.

U svezi reguliranja statusa djece ukazano je na potrebu jasnijeg definiranja toga statusa u slučajevima kada jedan roditelj (hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom) sam skrbi za dijete. Osim toga, skrenuta je pozornost na nužnost uređivanja statusa djece na način da je relevantan status njihovih roditelja u trenutku podnošenja zahtjeva, a ne u vrijeme rođenja. Stoga dijete strani državljanin treba slijediti status roditelja te se mora osigurati da dijete živi uz svog roditelja i ostvaruje prava koja mu uz regulirani boravišni status pripadaju. Kada je riječ o djeci koja se u Republici Hrvatskoj nalaze na srednjoškolskom obrazovanju, predloženo je da se duljina privremenog boravka uskladi s duljinom predviđenog školovanja.


Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN 1.
Uz članak 23.

U stavku 3. članka 53., iza točke dodati rečenicu:
"U slučaju nedonošenja odluke do isteka roka važećeg odobrenja za privremeni boravak, strancu se priznaju ostvarena prava do izvršnosti odluke o zahtjevu."

Obrazloženje:

U praksi se često javljaju slučajevi da postupci pokrenuti zahtjevom za produženje odobrenja privremenog boravka traju duže od rokova propisanih Zakonom o općem upravnom postupku. Takve situacije išle su na štetu podnositelja zahtjeva jer, iako im se odredbom Zakona o strancima omogućuje ostanak do izvršnosti odluke o zahtjevu, zbog nedonošenja rješenja u zakonskom roku te su se osobe ipak suočavale s gubitkom određenih prava, ponajprije prava na rad.
Stoga se predlaže dopuna odredbe na način da se propiše da u slučajevima nedonošenja odluke u zakonskom roku, dosadašnja prava koja je stranac ostvario budu zajamčena i tijekom zakonitog ostanka u zemlji do izvršnosti odluke o zahtjevu.

AMANDMAN 2.
Uz članak 38.

U članku 94. stavku 1. točki 3., brišu se alineje 3. i 4. 
U alineji 5., koja postaje alineja 3., brišu se riječi "ili je hrvatski državljanin“.
U članku 94. stavku 1. dodaje se točka 4. koja glasi:
"4. strancu koji je rođen i od rođenja živi na području Republike Hrvatske, ali zbog opravdanih razloga na koje nije mogao utjecati, nije imao reguliran boravak."

Obrazloženje:

Zakonom o hrvatskom državljanstvu propisano je da se državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, smatra pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom. Istim Zakonom propisano je i kako podrijetlom, hrvatsko državljanstvo stječe dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, dijete čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a rođeno je u Republici Hrvatskoj, kao i dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene 18. godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod nadležnoga tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj.

Predlaže se brisanje alineje 3. budući da dijete može steći hrvatsko državljanstvo sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. ZHD-a ako roditelji u trenutku rođenja djeteta imaju uz hrvatsko i strano državljanstvo, te nema razloga da mu se odobrava stalni boravak. 
Predlaže se brisanje alineje 4. budući da dijete može steći hrvatsko državljanstvo sukladno članku 4. stavku 1. točki 2. ZHD-a ili članka 5. stavka 1. ZHD-a, ovisno o tome je li rođeno u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, te stoga nema razloga da mu se odobrava stalni boravak.
Predlaže se izmjena alineje 5. na način da se brišu riječi "ili je hrvatski državljanin", jer dijete kojem je roditelj hrvatski državljanin može steći hrvatsko državljanstvo na temelju prethodno navedenih odredbi ZHD-a pa nema razloga da mu se odobrava stalni boravak.
Predlaže se nova točka 4. budući da nema razloga da osobe, koje su nedvojbeno dio hrvatskog društva i koje su rođene i žive u Republici Hrvatskoj od svog rođenja, ali zbog postojanja različitih okolnosti i razloga na koje objektivno same nisu mogle utjecati i krivnjom drugih, nisu imale regulirani stalni boravak u Republici Hrvatskoj, te sukladno sadašnjem Zakonu o strancima moraju zatražiti odobravanje tek privremenog boravka. Njima se, unatoč činjenici rođenja i življenja u Republici Hrvatskoj, prema postojećim odredbama Zakona o strancima odobrava tek prvi privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili iz razloga spajanja obitelji, čime im se tek nakon daljnjih pet godina reguliranog privremenog boravka, otvara mogućnost podnošenja zahtjeva za odobrenje stalnog boravka u Republici Hrvatskoj.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
                                                                                

 

                                                                                         PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr.sc. Furio Radin