Zastupnik Zvonimir Troskot na Trećoj ašgabatskoj konferenciji PS OESS-a: Međunarodno pravo nije diplomatski ukras, nego zaštita

Ašgabat – Zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a (PS OESS) Zvonimir Troskot sudjelovao je 17. i 18. studenoga na Trećoj ašgabatskoj konferenciji. Konferenciju su organizirali turkmenski parlament (Medžlis)  i Parlamentarna skupština OESS-a, okupivši parlamentarce, stručnjake i predstavnike međunarodnih organizacija.

Tijekom dvodnevne konferencije, održane pod nazivom „Parlamenti promiču međunarodno pravo za dijalog, povjerenje i sigurnost u području OESS-a”, razmatralo se kako parlamenti mogu podupirati međunarodno pravo, jačati poštivanje zajedničkih načela te pretvarati međunarodne obveze u učinkovito nacionalno zakonodavstvo i politike. Rasprave su također obuhvatile utjecaj ekoloških izazova i novih tehnologija na međunarodnu sigurnost, ljudska prava i demokratsko upravljanje.

Konferenciju je otvorila predsjednica Medžlisa Dunyagozel Gulmanova, istaknuvši napore Turkmenistana u jačanju regionalne i međunarodne suradnje. –Turkmenistan, čvrsto se držeći svog pravnog statusa trajne neutralnosti, dosljedno djeluje kao zagovornik i pouzdan partner za mir, prijateljske odnose i održivi razvoj u regiji i diljem svijeta, izjavila je Gulmanova.

U svom uvodnom govoru, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Mykyta Poturaiev (Ukrajina) naglasio je kako Povelja Ujedinjenih naroda i Helsinški završni akt ostaju ključni temelji sigurnosti, stabilnosti i suradnje. Istaknuo je važnost suverene jednakosti, teritorijalnog integriteta, mirnog rješavanja sporova, poštivanja ljudskih prava i zaštite civila. Također je pozdravio inicijativu Turkmenistana, koja je dovela do rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda o proglašenju 2028. godine Godinom međunarodnog prava, opisavši to kao priliku za ponovno usmjeravanje pozornosti na načela Povelje UN-a i jačanje predanosti mirnom rješavanju sporova.

Glavni tajnik Parlamentarne skupštine OESS-a Roberto Montella pozdravio je sve snažnije partnerstvo između Parlamentarne skupštine OESS-a i Turkmenistana, napomenuvši da je Ašgabatska konferencija postala priznatom platformom za parlamentarni dijalog i suradnju. Naglasio je pritom važnost pretvaranja rasprava u konkretne inicijative i trajni parlamentarni angažman. 

Prvi panel „Suverena jednakost i zajednička načela: Parlamentarna diplomacija u poštivanju međunarodnog prava“, koji je moderirao posebni predstavnik PS OESS-a za Srednju Aziju Angelos Syrigos (Grčka), ispitao je komplementarne odgovornosti međunarodnih institucija, vlada i parlamenata u zaštiti međunarodnog prava. Rasprave su naglasile ulogu parlamentarne diplomacije u izgradnji povjerenja, olakšavanju razmjene među političkim podjelama i podršci mirnom rješavanju sporova.

Zastupnik Troskot istaknuo je da je za malu državu poput Hrvatske međunarodno pravo zaštita, a ne diplomatski ukras, te da međunarodna obveza postaje stvarna tek kada postoje provedbeni zakon, sredstva u proračunu i institucija odgovorna parlamentu. Na primjeru pristupanja Hrvatske Europskoj uniji naglasio je da najteži dio nije glasovanje, nego provedba. Predložio je godišnju parlamentarnu raspravu o provedbi međunarodnih obveza, jasno određenu odgovornu instituciju, rok i javno izvješće za svaku važnu obvezu, te da se UN-ova Godina međunarodnog prava 2028. iskoristi za mjerenje provedbe.

Drugi panel konferencije, koji je moderirao potpredsjednik PS OESS-a i posebni predstavnik za borbu protiv organiziranog kriminala Eugenio Zoffili (Italija), usredotočio se na sigurnost okoliša, otpornost na klimatske promjene i sprječavanje katastrofa. Sudionici su istaknuli prekograničnu prirodu ekoloških izazova i važnost regionalne suradnje, posebno u Srednjoj Aziji. Naglasili su ulogu parlamenata u prevođenju međunarodnih obveza u zakonodavstvo, jačanju nadzora i osiguravanju da prevencija i otpornost ostanu politički prioriteti.

Polazeći od požara kod Omiša u kolovozu 2026. i potresa u Zagrebu i Petrinji 2020., zastupnik Troskot naglasio je kako se cijena katastrofe određuje mnogo prije nego što se ona dogodi: u propisima, njihovoj provedbi i stvarno utrošenim sredstvima za prevenciju. Upozorio je na rekordno nisku razinu Kaspijskog mora i njezine posljedice za promet i okoliš te pozdravio prvi Kaspijski ekološki summit, uz poziv da preraste u stalni mehanizam suradnje. Predložio je da parlamenti prate sredstva za prevenciju, potiču prekograničnu razmjenu podataka i traže da se veliki projekti planiraju prema klimatskim uvjetima 2050. godine.

Treći panel „Predviđanje tehnologija: Međunarodno pravo i parlamentarno upravljanje za sigurnu, humanu i demokratsku budućnost“, koji je moderirala potpredsjednica PS OESS-a Monika Zajkova (Sjeverna Makedonija), bavio se implikacijama novih tehnologija za međunarodno pravo, sigurnost, ljudska prava i demokratsko upravljanje. Sudionici su naglasili potrebu za transparentnošću, odgovornošću i ljudskim nadzorom u razvoju i korištenju umjetne inteligencije, ističući odgovornost parlamenata za uspostavljanje odgovarajućih pravnih zaštita i osiguranje demokratskog nadzora.

U okviru rasprave zastupnik Troskot, navodeći tri aktualna primjera, govorio je o tehnologiji s gledišta građana: hakerskim napadima na rashladne sustave europskih supermarketa, propasti digitalne banke u Paragvaju i sporu oko UI čipova na sastanku čelnika SAD-a i Kine. Istaknuo je da je u sva tri slučaja građanin posljednji saznao što se događa. Pozivajući se na europski Akt o umjetnoj inteligenciji, predložio je četiri minimalna standarda za sustave koje država koristi pri važnim odlukama: zakonsku osnovu i odgovornog nositelja, procjenu rizika prije uvođenja, ljudsku provjeru odluka i mogućnost pritužbe građana te nadzor koji drži korak s tehnologijom. Uz to je istaknuo javnu nabavu kao alat parlamentarnog nadzora.

Tijekom konferencije, politika pozitivne neutralnosti Turkmenistana istaknuta je kao doprinos održavanju dijaloga, izgradnji povjerenja i pronalaženju zajedničkog jezika. Rasprave su također pružile priliku za unapređenje parlamentarnog praćenja Haške deklaracije, usvojene na 33. godišnjem zasjedanju PS OESS-a u srpnju 2026.

Nadovezujući se na prve dvije konferencije održane 2023. i 2024., Treća ašgabatska konferencija dodatno je učvrstila Ašgabat kao platformu za parlamentarni dijalog o preventivnoj diplomaciji, međunarodnoj suradnji i zajedničkim sigurnosnim izazovima.