.png)
Zagreb - Saborski zastupnici Kluba zastupnika Socijaldemokrati Romana Nikolić i Davor Bernardić organizirali su u ponedjeljak okrugli stol pod nazivom: ”Kako omogućiti vrtić svakom djetetu? - Problematika financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”.
Saborski zastupnici, predstavnici nadležnih tijela, te stručnjaci koji se bave područjem predškolskog odgoja i obrazovanja razmijenili su mišljenja o problemu financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje karakterizira izrazito rastuća nejednakost glede obuhvaćenosti djece u pohađanju programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao i pitanje prostorne dostupnosti takvoga odgoja i obrazovanja.
”Koliko nas doista košta jedan vrtić, koliko iznosi stvarna i održiva ekonomska cijena dječjeg vrtića? Može li trošak plaća svih djelatnika u ustanovama za predškolski odgoj i obrazovanje preuzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao što preuzima i u školskom sustavu?” bila su samo od nekih pitanja o kojima se raspravljalo.
- Sustav predškolskog odgoja i obrazovanja trebao bi biti istaknuti nacionalni prioritet, no unatoč tome u Republici Hrvatskoj zapostavljen je dugi niz godina, kazala je uvodno Romana Nikolić. - Pohađanje kvalitetnih programa nejednako je raspoređeno, tako imamo preko 500 jedinica lokalne samouprave od kojih svaki ima svoj proračun te obrazovanje ovisi o razvijenosti i ulaganju iste, ovisi o samoj volji čelnika i njegovoj socijalnoj svijesti koliko želi poboljšati sustav obrazovanja u svojoj zajednici, kazala je.
Istaknula je da je u Francuskoj 99,50 posto djece uključeno u programe predškolskoj odgoja i obrazovanja, dok je Hrvatska na samom dnu sa samo 56 posto, a do kraja 2022.g. Hrvatska je imala obvezu EU-a uključivanja barem 95 posto djece predškolske dobi, koja nije ispunjena. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, dodala je, trenutno u Hrvatskoj u 76 općina i gradova uopće nema organiziranog vrtićkog smještaja djece. Zbog nedostatnih i prebukiranih vrtića, svake godine na listama čekanja ostane čak 5.000 djece predškolske dobi, programi predškolskog odgoja i dalje su nepristupačni djeci nezaposlenih roditelja te djeci iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Naglašeno je da su djeca s teškoćama u razvoju i dalje isključena iz sustava, a darovita djeca zanemarena. Time se ne samo diskriminiraju djeca i roditelji i promovira društvena nejednakost nego se ozbiljno narušava kvaliteta predškolskog odgoja i obrazovanja.
Neadekvatna državna ulaganja stavljaju financijski teret na obitelj i uzrokuju razlike u pristupu između urbanih i ruralnih područja, što potencijalno može rezultirati nejednakim mogućnostima djece da dobiju kvalitetnu i kompletnu uslugu.
- Naš cilj organiziranja prvog u nizu okruglog stola na ovu temu je pronaći kroz prijedloge poreznih izmjena odgovarajuća financijska sredstva i održiva rješenja kojima će se rasteretiti jedinice lokalne samouprave, rasteretiti obitelji i skrbnici te stvoriti dostupnost jednake kvalitete i raspoloživost predškolskog odgoja svoj djeci kako bi se izbjegle izrazito rastuće regionalne nejednakosti glede obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te prostorne dostupnosti istih, zaključila je Nikolić.
Katarina Turković Gulin iz Udruge S.I.D.R.O napomenula je da u Hrvatskoj postoji kolektiv izrazito educiranih stručnjaka, sve do razine doktorata, te umjesto da država prepozna i potiče, ona kontinuirano smanjuje razinu kvalitete. - Djetetu kojemu uskraćujemo pravo na vrtić, uskraćujemo pravo na obrazovanje i jednake šanse u nastavku vlastitog razvoja, napomenula je.
Sanja Hajdin, predstavnica privatnih vrtića, osvrnula se na brojne izazove kojima je privatni sektor suočen te izjavila da valja imati na umu da sustav ranog i predškolskog odgoja nisu brojke nego zajednica ljudi koji se trude, treba im osigurati humane uvjete za rad i optimalnu nagradu.
Sanja Udović, saborska zastupnica i načelnica Općine Viškovo, u kojoj se broj djece u zadnjih dvadeset godina udvostručio. Ova općina izvrstan je primjer sinergije uključivanja djece u različite modele ranog i predškolskog odgoja gdje roditelji mogu birati između društvenih i privatnih vrtića te obrta za čuvanje djece. - Budući da općina nije samostalno mogla pokriti slobodne kapacitete, otvorila se za vanjske osnivače te time dala dobar primjer, kazala je Udović. - Iako je Općina Viškovo izvrstan primjer povlačenja sredstava iz fondova za razvoj, naglasila je, regionalna neujednačenost i dalje predstavlja problem.
Doc. dr. sc. Stjepan Šterc zalaže se za povratak na nivo državnog financiranja te smatra da je ključna problematika današnje Hrvatske nedostatak političke volje u rješavanju ključnih pitanja. - Ključni potencijal uređenosti države je uređen predškolski sustav, istaknuo je.
Prof. dr. sc. Saša Drezgić istaknuo je da je pitanje obuhvata sve djece, civilizacijsko pitanje. Smatra da se uz analizu i definiranje postojećih troškova za financiranje ustanova u ranom i predškolskom odgoju država mora osigurati javne instrumente za financiranje istih.
Kroz raspravu, Gulin Turković je istaknula dobre primjere među kojima je bio i njemački model koji bi u hrvatskome sustavu ponudio rješenje za problem obrazovne politike i politike zapošljavanja mladih stručnjaka. Domagoj Hajudković se nadovezao da nedostaje strateško promišljanje o ovom problemu te da treba centralizirati problem jer nema ni ljudskih ni financijskih kapaciteta da bi se riješio na postojećem nivou. - Država pokušava zadržati u školstvu jednake standarde, dok je predškolski odgoj je prepušten sam sebi, kazao je.
Davor Bernardić je iznio zaključke i prijedloge s okruglog stola da se država mora uključiti u financiranje predškolskoga odgoja kao što i financira sustav školskog obrazovanja jer je potrebno cijelu Hrvatsku pokriti vrtićima, i s druge strane omogućiti jednaku cijenu za sve roditelje, a što brojne jedinice lokalne samouprave nisu u stanju. - Ovo je politika koja se temelji na preporuci Europske unije o obuhvatu djece u RPOO sa 95 posto, kojih smo se mi kao članica EU-a obvezni pridržavati, istaknuo je Bernardić.
Naglasak je također stavio i na ulogu jedinica lokalne samouprave po novom modelu financiranja sustava te istaknuo da bi se rasterećenjem proračuna jedinica lokalne samouprave stvorio puno veći prostor za rješavanje pitanja demografskih mjera i pitanja koja se tiču socijalne osjetljivosti građana jedinica lokalne samouprave.