Dubrovnik - U organizaciji Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora u Dubrovniku je otvorena Međuparlamentarna konferencija „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju Europske unije“.
Konferencija je okupila zastupnike iz odbora za poljoprivredu i srodne sektore nacionalnih parlamenata država skupine MED9, zastupnike Irskoga parlamenta, kao predstavnike države članice koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije, zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike Europske komisije, europske organizacije poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga Copa-Cogeca, predstavnike institucija, komora, udruženja i organizacija u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i veterinarstva te predstavnike akademske zajednice.
Konferenciju je otvorila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, istaknuvši kako se održava u važnom trenutku za raspravu o budućnosti europske poljoprivredne i ribarstvene politike, kada se donose odluke o njihovu budućem obliku i financiranju nakon 2027. godine.
Petir je predstavila tri međusobno povezane teme Konferencije: budućnost Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027., konkurentnost mediteranskog ribarstva i vitalnost otočnih i obalnih zajednica te prehrambenu sigurnost kao pitanje nacionalne i europske sigurnosti i otpornosti.
Istaknula je da ratovi, geopolitički poremećaji, nestabilni opskrbni i energetski lanci te posljedice klimatskih promjena bitno mijenjaju uvjete u kojima se proizvodi hrana. Mediteranske države pritom se suočavaju s dodatnim izazovima – nedostatkom vode i sušama, degradacijom tla i desertifikacijom, požarima, rastom temperatura i sve učestalijim ekstremnim vremenskim pojavama.
Zbog toga je, naglasila je Petir, potrebno snažnije prepoznati specifičnosti Mediterana te omogućiti ciljana rješenja za upravljanje vodom, prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje proizvodnog potencijala.
Govoreći o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike, upozorila je i na pitanja koja otvara novi način financiranja i provedbe europskih politika nakon 2027. godine. Objedinjavanje sredstava i veća fleksibilnost država članica ne smiju dovesti do povećanja razlika u potporama poljoprivrednicima ni do nejednakih uvjeta na jedinstvenom europskom tržištu.
Naglasila je potrebu za jasnim zaštitnim mehanizmima te stabilnim i predvidljivim financiranjem koje će poljoprivrednicima omogućiti dugoročno planiranje proizvodnje i ulaganja.
Posebnu pozornost posvetila je ulozi poljoprivrednika i ribara kao nositelja prehrambene sigurnosti.
„Prehrambena sigurnost i strateška autonomija Europske unije ne mogu se graditi bez poljoprivrednika i ribara. Mogu se graditi samo s njima“, poručila je Petir.
Istaknula je kako politike prema poljoprivredi i ribarstvu moraju biti razumljive, administrativno manje opterećujuće, financijski stabilne i predvidljive te oblikovane uz stvarno sudjelovanje proizvođača, po načelu odozdo prema gore.
Govoreći o ribarstvu, naglasila je da ribari nisu samo gospodarski subjekti, nego proizvode hranu, održavaju život otočnih i obalnih zajednica i važan su dio identiteta Mediterana. Održivo upravljanje morskim resursima stoga, uz okolišnu, mora uključivati i gospodarsku, socijalnu i tržišnu dimenziju ribarstva.
Posebno je istaknula važnost generacijske obnove, naglasivši da bez stvaranja uvjeta u kojima mladi ljudi mogu ostvariti dostojan život od poljoprivrede i ribarstva dugoročno nije moguće očuvati proizvodnju hrane ni vitalnost ruralnih, otočnih i obalnih područja.
Petir je izrazila očekivanje da će rasprave na Konferenciji rezultirati konkretnim doprinosom i jasnim zajedničkim porukama europskim institucijama upravo u trenutku kada se oblikuju buduća Zajednička poljoprivredna i Zajednička ribarstvena politika i odlučuje o njihovu financiranju nakon 2027. godine.
„Kada govorimo o budućnosti poljoprivrede i ribarstva, govorimo o mnogo više od dva gospodarska sektora. Govorimo o ljudima koji proizvode našu hranu, o životu naših ruralnih, otočnih i obalnih područja, o prehrambenoj sigurnosti te o sigurnosti, otpornosti i strateškoj autonomiji Europe“, zaključila je Petir i proglasila Konferenciju otvorenom.
Sudionicima Konferencije potom se obratio Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koji je predstavio prioritete prvoga hrvatskog predsjedanja skupinom MED9 – sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje – te istaknuo potrebu zajedničkog europskog i međunarodnog odgovora na izazove koji nadilaze mogućnosti pojedinačnih država.
Posebno je izdvojio Rimsku koaliciju za pristup gnojivima i sigurnost opskrbe hranom, koju su u okviru hrvatskog predsjedanja MED9 pokrenuli hrvatski i talijanski ministri vanjskih poslova, kao primjer konkretnog odgovora na potrebu jačanja sigurnosti i otpornosti Sredozemlja.
Govoreći o globalnom aspektu prehrambene sigurnosti, Lucić je istaknuo važnost povezivanja humanitarne pomoći i dugoročnog razvoja te predanost Hrvatske multilateralnoj suradnji kroz partnerstvo s WFP-om i FAO-om te članstvo u IFAD-u.
Posebno se osvrnuo na Sredozemlje kao prostor suradnje Europe, Afrike i Bliskog istoka u području poljoprivrede, upravljanja vodnim resursima, ribarstva, tehnologije i otpornih prehrambenih lanaca.
Konferencija se nastavlja kroz tri panel-rasprave posvećene budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027., konkurentnosti mediteranskog ribarstva i vitalnosti otočnih i obalnih zajednica te prehrambenoj sigurnosti kao konceptu nacionalne sigurnosti i otpornosti.
Na marginama Konferencije Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je sastanak s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, posvećen budućem Višegodišnjem financijskom okviru, Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. godine i prioritetima hrvatskih poljoprivrednika.
Skupina MED9 okuplja devet južnih država članica Europske unije: Hrvatsku, Cipar, Francusku, Grčku, Italiju, Maltu, Portugal, Sloveniju i Španjolsku. Hrvatska se skupini pridružila 2021. godine, a 2026. prvi put predsjeda MED9, s prioritetima usmjerenima na sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje.