Predsjednik Sabora Gordan Jandroković održao govor na komemorativnom programu obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici

Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je prigodan govor na komemorativnom programu obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.

Tom prigodom, predsjednik Jandroković kazao je:

„Poštovani predstavnici obitelji žrtava, poštovani domaćini, poštovani zastupniče Hodžić, poštovani izaslaniče predsjednika Vlade potpredsjedniče i ministre Medved, poštovana izaslanice predsjednika Republike gospođo Mulić, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre Vlajčić, poštovani saborski zastupnici i europski zastupnici, poštovani predstavnici Grada Zagreba, poštovani visoki uzvanici, dame i gospodo,

danas smo ovdje kako bismo još jednom odali počast žrtvama genocida u Srebrenici i iskazali poštovanje njihovim obiteljima, kao i svima onima koji su užase Srebrenice preživjeli.

Okupljamo se i ove godine kako bismo ponovno progovorili - u ime istine, u ime sjećanja i u ime vrijednosti na kojima želimo graditi budućnost.

Vrijeme prolazi, generacije se mijenjaju, ali sjećanje ne blijedi. Zajednička nam je dužnost čuvati od zaborava tu najbolniju ratnu ranu Bosne i Hercegovine i trag kojeg je ostavila na savjesti Europe i svijeta. 

Postoje povijesne i pravne činjenice o genocidu u Srebrenici utvrđene presudama međunarodnih sudova. 

Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je prije dvije godine države članice da te činjenice čuvaju i prenose, kako bi se spriječilo poricanje genocida i njegovo ponavljanje u budućnosti.

Taj univerzalni poziv ujedno je i poruka da sjećanje na Srebrenicu nadilazi bilo kakav lokalni ili nacionalni okvir. Ona je danas nesumnjivo dio globalne kolektivne memorije. 

Podsjeća nas i da se mir ne može graditi bez istine, kao što se budućnost ne može graditi uz zaborav.

Danas s osobitim poštovanjem mislimo i na Majke Srebrenice. Njihova borba pokazala je da ljubav ne prestaje odlaskom najmilijih.

One su ustrajale u potrazi za istinom o svojim sinovima, supruzima i očevima, u zahtjevu da odgovorni budu privedeni pravdi. 

Tako nisu čuvale samo uspomenu na svoje najbliže i na njihovo dostojanstvo, nego branile i temeljno načelo - da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena i da nijedan zločin ne smije ostati prešućen. 

Mi u Hrvatskoj itekako smo svjesni koliko duboke ožiljke ostavlja rat. 

Na to nas podsjećaju tragedije Vukovara, Škabrnje, kao i brojna druga mjesta obilježena zločinima agresora tijekom Domovinskog rata. 

Dobro znamo koliko je važno da svaka žrtva bude dostojanstveno komemorirana. 

Hrvatska još uvijek traga za 1725 svojih nestalih građana, o čemu smo jučer raspravljali u Hrvatskome saboru. 

U slučaju genocida u Srebrenici, još se traga za više od 900 žrtava.

Iznimno je važno da institucije - i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - nastave ulagati napore u pronalazak posmrtnih ostataka svake žrtve. Jer svaka žrtva zaslužuje svoj konačni mir.

U srpnju 2005. Hrvatski je sabor Izjavom o Srebrenici nedvosmisleno osudio genocid, a četiri godine kasnije proglasili smo 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. 

I na taj je način Hrvatska potvrdila svoje trajno opredjeljenje za zaštitu istine, za njegovanje kulture sjećanja i za temeljne vrijednosti na kojima počivaju naša društva. Za mir, slobodu, demokraciju i vladavina prava.

Dame i gospodo,

Srebrenica nas uvijek opominje i na to koliko je visoka cijena neodlučnosti i zakašnjelog djelovanja međunarodne zajednice, kao i izostanka odgovarajuće zaštite civila.

Isto tako, ona nas podsjeća i na još jednu veliku lekciju - da najteža povijesna zvjerstva rijetko nastaju naglo i odjednom. 

Naprotiv, ona se prečesto razvijaju postupno, onda kada se na vrijeme ne prepoznaju znakovi nasilja, mržnje i dehumanizacije. I kad se na njih ne reagira pravovremeno.

Zato je toliko bitno iz takvih i sličnih iskustava izvući ispravne pouke. 

Za naraštaje koji, srećom, nemaju osobna sjećanja na ratne strahote,  od presudne je važnosti osigurati kontinuitet kvalitetnog obrazovanja i učenja o povijesnim činjenicama. 

Upravo je to ključna etapa puta prema sigurnijoj i pravednijoj sutrašnjici, onoj koja će biti otpornija na bilo kakvu nesnošljivost i mržnju.

Na kraju, želim kazati kako su istinsko poštovanje prema patnjama Srebrenice i njegovanje sjećanja na žrtve naša društvena odgovornost. 

Dugujemo to onima koji su izgubili živote, njihovim obiteljima i onima koji su, svoj boli unatoč, ustrajali da istina bude sačuvana. 

Jednako tako, punu predanost na tom putu dugujemo i svima koji dolaze nakon nas. 

Hvala vam.“