.png)
Zagreb – Uoči obilježavanja 25. studenoga – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Odbor za ravnopravnost spolova održao je tematsku sjednicu posvećenu pitanju djelotvornosti uvjetnog kažnjavanja počinitelja obiteljskog nasilja, a na kojoj se raspravljalo i o drugim temama važnim za pružanje adekvatne zaštite žena žrtava nasilja i obiteljskog nasilja.
–Ovaj se dan obilježava s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojkama, a u znak sjećanja na tri sestre Mirabel iz Dominikanske Republike koje je 1960. godine dao pogubiti diktator Rafael Trujillo i koje su postale simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, rekla je uvodno potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Branka Juričev-Martinčev te upozorila na činjenicu kako se u Hrvatskoj najviše nasilja nad ženama događa u obitelji te rekla kako sve više slučajeva tog nasilja iz prekršajne sfere prava prelazi u kaznenu. Dodala je i kako su učinjeni znatni napori u zakonodavnom okviru da se obiteljsko nasilje ozbiljno shvati, da se počinitelji adekvatno kazne i da se žrtve bolje zaštiti, međutim, kako je istaknula, još uvijek postoje poteškoće u provedbi, posebno kada se govori o velikom broju bezuvjetno osuđenih počinitelja.
Iz perspektive postupanja Ministarstva unutarnjih poslova državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović predstavila je ključne pomake koji su učinjeni zadnjih godina kada je riječ o radu policijskih službenika na terenu. –Uvedena je primjerice ciljana edukacija koja omogućava prepoznavanje i ispravnu kvalifikaciju određenog kaznenog djela iz sfere nasilja nad ženama te identifikacija obrazaca i procjene rizika nasilničkih ponašanja, rekla je Petrijevčanin Vuksanović, dodajući kako su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Udruga za podršku žrtvama i svjedocima potpisali sporazum o suradnji u provedbi pilot projekta koji žrtvama i svjedocima kaznenih djela pruža sustavniju podršku i pomoć od samog trenutka prijave kaznenog djela policiji.
Govoreći o statistici naglasila je kako brojke pokazuju zabrinjavajući trend recidivizma istaknuvši kako se upravo ponavljanje nasilja događa od strane onih koji su već ranije bili osuđivani za obiteljsko nasilje ili nasilje nad ženama. –Ministarstvo unutarnjih poslova aktivno doprinosi sve većoj prevenciji nasilja upravo stavljajući naglasak na usavršavanje i senzibilitet u radu sa ženama žrtvama nasilja i trenutno je oko 4500 naših službenika prošlo edukaciju prevencije nasilja kao i pružanje podrške žrtvama nasilja, zaključila je državna tajnica.
–Svi smo ovdje svjesni i svi za ovim stolom međusobno surađujemo kad je riječ o problematici nasilja nad ženama i želim istaknuti kako se ulažu veliki napori da se osnaži borba protiv nasilja, a kao jedan od alata u toj borbi ratificirana je Istanbulska konvencija kao snažan međunarodnopravni dokument čime se na još jedan način pokazala želja i volja da se u Hrvatskoj učini što više da se pojača i zakonodavni okvir, istaknula je uvodno pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić dodavši kako se i u provedbi pokazuje volja da se s nasiljem nad ženama obračuna na najozbiljniji način. Također je rekla i kako je Hrvatska potpisnica svih važnih međunarodnih ugovora i konvencija kada je riječ o zaštiti žena od nasilja te je, prema njezinim riječima, velik dio toga i implementirano u nacionalno zakonodavstvo koje se, kako je naglasila, redovnim izmjenama i dopunama kontinuirano osnažuje.
Šimundža Nikolić je posebno istaknula važnost individualiziranog pristupa procjeni rizika za žrtvu nasilja od omogućavanja davanja sigurnog iskaza bez susreta s počiniteljem do pružanja psihološke podrške žrtvi koja je ujedno i svjedok kaznenoga djela nasilja, najčešće trajne naravi. Nadalje, Šimundža Nikolić je ukazala i na važnost boljeg prepoznavanja toga što je to nasilje nad ženama i nasilje u obitelji dodavši kako se u tom smjeru uz zakonodavni okvir treba unaprjeđivati i provedbeni okvir. –Osim legislative i normativnoga dijela, treba se ići i u edukaciju, ali i ojačati organizacijski tako da se primjerice suci specijaliziraju i licenciraju za ove predmete, ali i unaprijediti suradnju s organizacijama civilnog društva koje rade na pružanju potpore žrtvama nasilja, zaključila je pomoćnica ministra pravosuđa i uprave.
U raspravi su sudionici otvorili niz pitanja koja se tiču problematike zaštite žena od nasilja, od iznalaženja boljeg načina praćenja izvršavanja izrečenih mjera počiniteljima nasilja nad ženama, promjeni sudske prakse u izricanju mjera kao i u samoj kvalifikaciji kaznenoga djela te dosuđivanju oštrijih i konkretnijih kazni počiniteljima. Rečeno je kako se osim pružanja podrške žrtvama nasilja trebaju pronaći modaliteti rada i resocijalizacije počinitelja, a kao najvažniju kariku u sprječavanju nasilja naveli su edukaciju koja treba započeti od najranijeg djetinjstva, već u vrtiću. Upozoreno je na činjenicu kako je velik broj prekršajnih prijava iz domene nasilja u obitelji doveo do još veće brutalizacije i težih oblika nasilja jer počinitelji koji dobiju novčanu ili uvjetnu kaznu ponovnim vraćanjem u obitelj čine nova i sve teža djela nasilja. U tom kontekstu je rečeno kako se upravo takva situacija može sanirati prevencijom i rješavanjem uzroka problema i radom s obitelji u kojoj postoje rizici od nasilja, a ne samo kažnjavanjem i saniranjem posljedica nasilja.