Beč - Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović, Nikola Mažar i Zvonimir Troskot sudjelovali su 20. i 21. veljače na 24. zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a u Beču na kojemu je sudjelovalo više od 240 parlamentaraca.
Predsjednica Skupštine Pia Kauma (Finska), predsjednik Nacionalnog vijeća Austrije Walter Rosenkranz, glavni tajnik OESS-a Feridun Sinirlioğlu (Turska) i stalni predstavnik Finske pri OESS-u Vesa Häkkinen otvorili su ovogodišnje zasjedanje pozivima na djelovanje s obzirom na približavanje 50. godišnjice Završnog akta iz Helsinkija. Imajući u vidu geopolitičku stvarnost u razvoju na području OESS-a, govornici su naglasili trajnu važnost temeljnog dokumenta OESS-a, koji od 1975. godine postavlja temelje za načela euroatlantske sigurnosti. Među njima su suverenitet i teritorijalni integritet, mirno rješavanje sporova i poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Uz rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, uvodni govornici istaknuli su također probleme kao što su rizici kibernetičke sigurnosti, kritične ranjivosti infrastrukture i instrumentalizacija migracija koji se koriste za potkopavanje stabilnosti i zahtijevaju usklađeni odgovor. Umjetna inteligencija preoblikuje sigurnosno okruženje, naglašeno je, ali također nudi mogućnosti, poboljšavajući odgovor na krize i diplomatski angažman. Prvi radni dan zimskog zasjedanja nastavljen je brojnim popratnim događajima i sastancima triju glavnih odbora: za politička pitanja i sigurnost, za ljudska prava te za okoliš i gospodarstvo.
Druga Zajednička sjednica triju glavnih odbora Parlamentarne skupštine, kojom je predsjedavala predsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Pia Kauma, uključila je obraćanje posebnog gosta Vladimira Kara-Murze i opću raspravu o prioritetnim izazovima europske sigurnosti.
U svom obraćanju, Kara-Murza podijelio je svoja iskustva kao politički zatvorenik u Rusiji i zahvalio Parlamentarnoj skupštini OESS-a i široj međunarodnoj zajednici na kontinuiranom pritisku za njegovo oslobađanje. Njegov govor istaknuo je težak položaj političkih zatvorenika u Rusiji, ističući da su najbrže rastuća kategorija oni koji su prosvjedovali protiv rata u Ukrajini. Kara-Murza je naglasio kako svaki dogovor o prekidu vatre u ukrajinskom ratu mora omogućiti oslobađanje svih zarobljenika, uključujući ratne zarobljenike, ukrajinske civilne taoce, otetu ukrajinsku djecu i ruske političke zatvorenike zatvorene zbog svog antiratnog stava.
Oko 70 parlamentaraca sudjelovalo je u općoj raspravi, ističući nekoliko tekućih izazova sigurnosti i pozivajući na obnovu predanosti obvezama i vrijednostima OESS-a.
Uz obnovljenu diplomaciju koja je trenutno u tijeku kako bi se okončao rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, parlamentarci su naglasili potrebu za pravednim i trajnim mirom koji uključuje odgovornost za ratne zločine. Brojni članovi također su naglasili važnost uključivanja Ukrajine u sve razgovore o njihovoj budućnosti te potrebu za kontinuiranom i povećanom solidarnošću unutar Europe u potpori Ukrajini.
U svom izlaganju Troskot je rekao kako je uvijek teško čuti komentare koji izazivaju status quo, posebice kada dolaze od potpredsjednika najmoćnije nacije na svijetu. –Ipak, koliko god bilo teško priznati, neki od njegovih argumenata bili su nedvojbeno točni. Europa, koja je nekoć bila ekonomska sila, sada se bori zbog politika koje su naštetile njezinim dugoročnim interesima. Slabe energetske i ekonomske strategije ostavile su trag, a kako je Mario Draghi nedavno istaknuo u svom izvješću Europskoj komisiji, Europa mora preispitati svoj pristup kako bi ostala konkurentna i osigurala svoju buduću prosperitetnost. Europa se suočava s demografskom krizom zbog starenja stanovništva i niskih nataliteta. Masovne migracije nisu riješile problem. Potrebne su politike koje podupiru obitelj kako bi se osigurala stabilna budućnost i kako bi Europa ostala mjesto gdje ljudi žele živjeti, raditi i ulagati. Sloboda govora nije samo načelo, ona je temelj svakog slobodnog društva. Kada vlade ili moćne institucije utišavaju suprotstavljene glasove, one ne štite demokraciju, one je podrivaju. Prava sloboda znači dopuštanje rasprave, čak i kada je neugodna, jer bez nje riskiramo gubitak sloboda koje nas definiraju. Izazovi s kojima se Europa suočava danas su značajni, ali ne i nepremostivi. Fokusirajući se na pragmatična rješenja temeljena na dokazima, možemo obnoviti sigurnost Europe, obnoviti njezinu ekonomiju, očuvati slobodu govora i osigurati stabilnu budućnost za generacije koje dolaze. Europa mora djelovati odlučno i povratiti svoju snagu. Trenutak za djelovanje je sada, zaključio je svoje izlaganje Troskot.
Ostale teme koje su bile istaknute u raspravi bile su protuterorizam, prevencija sukoba i potreba za zaštitom života civila u ratu između Izraela i Hamasa. Zajednička sjednica obuhvatila je i izvješća predsjednice Ad hoc odbora za migracije Danielle De Ridder (Njemačka) te predsjednika Ad hoc odbora za borbu protiv terorizma Kamila Aydina (Turska). Predsjednica Kauma, kao predsjedavajuća Parlamentarnog tima za potporu Parlamentarne skupštine OESS-a za Ukrajinu, čiji je član Nikola Mažar, izvijestila je o aktivnostima PSTU-a, uključujući nedavni posjet Kijevu. Napomenula je da je to bila prva multilateralna organizacija koja je održala sastanak u Ukrajini od invazije punog opsega i da je to bila korisna prilika za utvrđivanje prioritetnih pitanja za angažman Parlamentarne skupštine OESS-a, posebno promicanjem otpornosti Ukrajine.
Tijekom zimskog zasjedanja održani su brojni popratni događaji, Stalni odbor te sastanci triju glavnih odbora: za politička pitanja i sigurnost, za ljudska prava te za okoliš i gospodarstvo kao i sastanci političkih grupa. Ad hoc odbori Parlamentarne skupštine za migracije i borbu protiv terorizma sastali su se na marginama kako bi raspravljali o prioritetnim pitanjima. Ujedno je održano nekoliko tematskih događanja koja su usredotočila pozornost na Ukrajince koji se vraćaju iz ruskog zarobljeništva, političke zatvorenike, slobodu medija i demografske promjene, kao i pitanja specifična za regiju. Mihael Zmajlović, kao potpredsjednik Grupe Puta svile, sudjelovao je na sastanku te Grupe, a također i na sastanku Grupe delegacija PS OESS-a iz jugoistočne Europe te na sastancima političke grupe socijaldemokratskih opcija. Nikola Mažar sudjelovao je na sastanku o „Sigurnosti žena i djece – povratak Ukrajinaca iz ruskog zatočeništva“ koji su organizirala izaslanstva Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, te na sastanku političke grupe europskih pučkih stranaka. Zvonimir Troskot pratio je sastanak o „Odgovoru na demografsku krizu“, koji je vodila potpredsjednica PS OESS-a Gudrun Kugler (Austrija).
Sudionici sastanka Stalnog odbora PS OESS-a, među kojima i Mihael Zmajlović, prihvatili su izvješća predsjednice, glavnog tajnika, rizničara, glavnih koordinatora promatračkih misija u Moldaviji, Gruziji, Uzbekistanu i SAD-u te Pododbora za Poslovnik i proceduru, primivši informacije o predstojećim planiranim događajima i aktivnostima PS OESS-a.
Glavni odbor za politička pitanja i sigurnost Parlamentarne skupštine OESS-a, čiji je član Nikola Mažar, tijekom rasprava podsjetio je na brojne izazove s kojima se područje OESS-a suočava, a koji naglašavaju hitnu potrebu da se osigura da OESS ostane učinkovita institucija koja reagira na probleme. Istaknuto je da najveći sigurnosni izazov ostaje agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. Na tom sastanku naglašeno je kako se sve rasprave i pregovori o budućnosti Ukrajine moraju odvijati uz punu uključenost Ukrajine i uz nepokolebljivo poštovanje njezinog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Također je istaknuto da će pokušaji nametanja vanjskih rješenja ili zanemarivanja legitimnih interesa Ukrajine samo potkopati izglede za pravedan i trajan mir. Dvodnevni rad odbora zaključen je raspravom o „Nuklearnoj sigurnosti, rizicima eskalacije i zaštiti kritične infrastrukture u vrijeme sukoba“.
Na Glavnom odboru za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš otvorena su pitanja o brojnim izazovima s kojima se područje OESS-a suočava u gospodarskoj i ekološkoj dimenziji, s naglaskom na klimatske promjene, migracije, nedostatak resursa i umjetnu inteligenciju. Nakon prezentacija predstavnika izvršnih struktura OESS-a, parlamentarci su s uglednim stručnjacima istražili vezu između klimatskih promjena i ljudske mobilnosti, ističući kako klimatska kriza već utječe na živote i sredstva za život milijuna ljudi u regiji OESS-a.
U posebnoj raspravi, potpredsjednici PS OESS-a Pere Pons (Španjolska) i Danielle De Ridder (Njemačka) naglasili su potrebu za mobilizacijom političke volje i integracijom strategija prilagodbe klimi s politikama upravljanja migracijama, propisno štiteći prava svih uključenih.
Mihael Zmajlović svoje izlaganje započeo je pitanjem o temi unaprjeđenja zajedničkog pristupa OESS-a u promicanju ekonomske i ekološke sigurnosti rekavši: „Zašto bismo se trebali brinuti za ekonomsku i ekološku sigurnost kada ratovi, energetske krize i geopolitičke napetosti dominiraju naslovnicama? Jer u današnjem svijetu energija je oružje, klimatske promjene su destabilizator, a ekonomska nesigurnost okidač za sukobe. Za Hrvatsku, zemlju duboko vezanu uz turizam i izrazito izloženu klimatskim ekstremima, otpornost nije teoretska rasprava – to je pitanje preživljavanja. Porast razine mora, razorne suše i smrtonosni šumski požari više nisu budući rizici. Sada se događaju. Trebamo li čekati sljedeću katastrofu da nas prisili ili ćemo konačno djelovati s hitnošću koju ova kriza zahtijeva? U raspravama o globalnoj sigurnosti postoji slijepa točka: klimatska migracija. Iako se Hrvatska još nije suočila s raseljavanjem velikih razmjera, dugotrajne suše, poplave i šumski požari već mijenjaju migracijske tokove diljem svijeta. Kada klimatske izbjeglice pokucaju na vrata Europe, hoćemo li biti spremni ili ćemo tražiti rješenja u zadnji čas? OESS mora preuzeti vodstvo u razvoju sustava ranog upozoravanja, jačanju prekogranične suradnje i osiguravanju da migracije potaknute klimatskim katastrofama ne dovedu do nestabilnosti. Isto vrijedi i za energetsku sigurnost. Ne možemo govoriti o suverenitetu dok ovisimo o uvoznoj energiji. OESS se mora zalagati za obnovljive izvore energije, poduprijeti zelena ulaganja i izgraditi regionalnu energetsku otpornost – ne kao ekološku inicijativu, već kao temeljni stup sigurnosti. Bez energetske neovisnosti nijedna država nije istinski neovisna.“ Svoje izlaganje Zmajlović je zaključio riječima kako si ne možemo dopustiti biti pasivni promatrači u ovoj krizi koja se razvija, nego da je vrijeme za hrabru, koordiniranu akciju. –Hrvatska je spremna pridonijeti programu OESS-a koji rizike pretvara u prilike – za sigurnost, stabilnost i održivi rast, istaknuo je.
U radu Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja sudjelovao je Zvonimir Troskot. Parlamentarci su u raspravama naglasili da je u cijeloj regiji OESS-a demokracija pod sve većim pritiskom kao i da vladavina prava erodira. a temeljne slobode se ograničavaju. Nigdje ova kriza nije očiglednija nego u Ukrajini, rečeno je, također i da ruski agresorski rat nije samo brutalan napad na ukrajinski suverenitet, nego da je obilježen tragičnom ljudskom cijenom te da i dalje svjedočimo očiglednim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava: napadima na civile, masovnim deportacijama, proizvoljnim pritvaranjima i sustavnom korištenju seksualnog nasilja kao ratnog oružja.
Nakon izlaganja predstavnika institucija OESS-a, parlamentarci su raspravljali o učincima novih tehnologija i društvenih medija na izbore. Raspravu je otvorio Victor Lăpușneanu, voditelj Uprave za multilateralnu suradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova Moldavije, koji je iznio detalje o brojnim izazovima s kojima se Moldavija suočila na nedavnim izborima.
U dijelu rasprave o ljudskim pravima Troskot je o pitanju hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji rekao sljedeće: „Posljednjih tjedana Srbiju potresaju masovni prosvjedi. Srpski narod zahtijeva pravdu i temeljna prava, a ako se većinska populacija suočava s tolikim izazovima, koliko su tek veći problemi s kojima se susreću nacionalne manjine? Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji već godinama upozorava na sustavne pritiske na Hrvate – govor mržnje, zastrašivanje, širenje straha i institucionalne manipulacije. Najeklatantniji primjer je državno poticana praksa prisiljavanja Hrvata da se izjasne kao Bunjevci, čime se nastoji izbrisati njihov nacionalni identitet. Ovo je izravno kršenje temeljnih ljudskih prava. Osim toga, Srbija ne ispunjava svoje obveze iz Sporazuma o zaštiti prava nacionalnih manjina iz 2005. godine. Dok Hrvatska aktivno podupire srpske kulturne institucije, uključujući 40 kulturnih centara u Hrvatskoj, Srbija ne pruža ni približno usporedivu potporu hrvatskoj zajednici. Takav jednostrani tretman narušava europske vrijednosti i dovodi u pitanje iskrenost Srbije u ostvarivanju regionalne stabilnosti. Politička neravnopravnost jednako je zabrinjavajuća. Hrvatska zakonom jamči tri saborska mandata srpskoj manjini, dok Hrvati u Srbiji nemaju nijedno zajamčeno mjesto u Skupštini Srbije. To je u suprotnosti s Madridskim sporazumom iz 1996. godine i razotkriva selektivan pristup Srbije demokraciji. Ako Srbija doista teži europskim integracijama, mora osigurati Hrvatima ista prava kakva Srbi uživaju u Hrvatskoj. Još je alarmantnija izjava predsjednika Vučića koji je javno pokušao optužiti hrvatske studente za organiziranje prosvjeda – apsurdna tvrdnja kojom nastoji krenuti pozornost s neuspjeha vlastite vlade. U stvarnosti, desetci tisuća srpskih građana ustali su protiv autokracije, propagande i nepravde. Ovi prosvjedi predstavljaju ključan trenutak: ako srpski narod uspije izboriti svoja prava, hrvatska manjina ne smije ostati zaboravljena. Hrvatska ostaje čvrsto predana zaštiti svojih nacionalnih manjina u inozemstvu. No, i Srbija mora ispuniti svoje obveze. Pozivamo srbijansko vodstvo – i naše europske partnere – da osiguraju Hrvatima u Srbiji jednako priznanje, zastupljenost i zaštitu. Ravnopravnost nije opcionalna. Prava nisu predmet pregovora. Vrijeme za pravdu je sada.“