Mato Arlović primio OESS-ova stručnjaka za pučko pravobraniteljstvo Johna Hucera

Zagreb - Potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović primio je u radni posjet Johna Hucera, višeg stručnjaka za nacionalna ljudska prava u institucijama pučkog pravobranitelja, u okviru projekta koji sponzorira misija OESS-a u Republici Hrvatskoj i OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava.

Johna Hucera zanimao je ponajprije odnos pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj i Hrvatskoga sabora. Drži očiglednim da institucija pučkog pravobranitelja ima kredibilitet u hrvatskom društvu, ali i da postoje određeni problemi na relaciji Hrvatski sabor – pučki pravobranitelj. 

Arlović je naglasio da je pučki pravobranitelj ustavna kategorija i da je isključivo odgovoran hrvatskom parlamentu. U tom smislu dužan je podnositi i godišnja izvješća. U posljednjem izvješću, oko kojeg su i nastale određene nesuglasice, izneseni su neki netočni podaci, što je korigirano u dodatnom izvješću, te je problem otklonjen, kazao je. Hrvatski sabor cijeni ulogu i značaj pučkog pravobranitelja, no Hrvatska je nedavno izašla iz rata te da je potrebno određeno vrijeme da zažive sve demokratske institucije i da se u punoj mjeri poštuju zajamčena ljudska prava, naglasio je potpredsjednik Sabora. 

Potpredsjednik Sabora Arlović problem vidi u metodologiji sastavljanja izvješća pučkog pravobranitelja po sistemu iznošenja pojedinih primjera, pa se na taj način dobiva negativna slika, a ne ona realna. Napomenuo je da Hrvatska ima problem sa ostvarivanjem kulturne autonomije nacionalnih manjina i da se to nikada nije skrivalo, ali to nije politički problem, već isključivo ekonomsko, financijsko i socijalno pitanje, odnosno, problem sredstava. Naglasio je da Hrvatska, što se tiče nacionalnih manjina, nema otvorenih političkih pitanja. Njihova su prava na razini države zajamčena Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te izbornim zakonodavstvom.

U Hrvatskom sabora sada pet zastupničkih mjesta pripada nacionalnim manjinama, a u sljedećem sazivu bit će ih osam, od čega tri za predstavnike srpske nacionalne manjine, neovisno o tome koliko građana će za njih glasati jer će se zastupnici nacionalnih manjina birati u posebnoj izbornoj jedinici. Drži da se tu radi o prikrivenom dvostrukom pravu glasa, jer će većina pripadnika nacionalnih manjina glasati za političke stranke, a tek manji broj u posebnoj izbornoj jedinici, ali će ipak dobiti zagarantiran broj mjesta u Hrvatskom saboru.

Arlović smatra da pučki pravobranitelj objektivno treba više ljudi i sredstava da bi mogao pokriti sve poslove koji su mu Ustavom dani u nadležnost. Parlament je zadovoljan njegovim radom, jer ulaže goleme napore, posebice na području povrata imovine i povratka kućama raseljenih osoba. Istaknuo je da je suradnja parlamentarnih odbora i pučkog pravobranitelja vrlo dobra te dodao da u posljednjem izvješću pučki pravobranitelj nije iznio ni jednu povredu prava na lokalnu samoupravu, ni ljudskih prava vezanih uz vojsku i sigurnosne službe.

Dodao je da je u zakonodavnoj proceduri Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu, koji će najvjerojatnije biti samostalna institucija te da je u tijeku reforma državne uprave i pravosuđa, koja će sigurno zahvatiti i instituciju pučkog pravobranitelja, na način da ju osnaži i poboljša. 

Autor: Služba za odnose s javnošću