Bruxelles – Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Marko Pavić sudjelovao je na sastanku Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM), koji je održan pod predsjedanjem parlamenta Maroka.
Predsjednik Odbora Costas Mavrides (Cipar) predstavio je prioritete predsjedanja te rekao kako će tijekom predsjedanja parlament Maroka biti usredotočen na ostvarenje tri glavna cilja, na održivi razvoj, zapošljavanje mladih te pitanje nezaposlenosti žena.
Rasprava je bila usredotočena na prijedlog i preporuku na temu "Zajednički mediteranski izazovi: suradnja na području energetike, sigurnost hrane te mir i stabilnost".
Sudionici su se složili kako ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prijetnju stabilnoj opskrbi hrane za milijune građana Mediterana te da porast cijena hrane i energije pridonosi političkoj nestabilnosti cijele regije. Neizazvana i neopravdana ruska agresija na Ukrajinu ujedno je pogoršala ionako tešku gospodarsku i društvenu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-a19.
Sudionici su naglasili kako je doprinos globalnoj sigurnosti hrane u ovom trenutku moralna dužnost. Stoga, Europska komisija i države članice Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran moraju surađivati kako bi osigurale da ne dođe do nestašica hrane, osobito u ranjivim regijama.
Raspravljajući o sigurnosnoj situaciji u regiji, sudionici su se složili kako je promicanje gospodarskog i društvenog razvoja svih naroda u regiji nužno za poboljšanje stabilnosti, mira i sigurnosti. Tijekom razgovora sudionici su izrazili zabrinutost zbog trajnih napetosti u dijelovima šire mediteranske regije, koje ometaju napore u jačanju sigurnosti i suradnje, te su pozvali sve zemlje u regiji da poštuju suverenitet i suverena prava svih zemalja u skladu s međunarodnim pravom.
Član Izaslanstva Marko Pavić naglasio je važnost teme o kojoj se raspravlja, ne samo za mediteransku regiju, već i globalno, jer su klimatske promjene globalni problem koji zahtjeva i globalno rješenje. Posebno je skrenuo pozornost na negativne učinke klimatskih promjena koje se manifestiraju kroz porast razine Jadranskoga mora i porast temperature na svjetskoj razini. U vezi s pitanjem energetike istaknuo je da je, u cilju stabilnosti opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i susjedstvo, proširen kapacitet LNG terminala za ukapljeni plin na Krku sa 2.9 na 6.1 milijardu kubičnih metara plina. Istaknuo je kako je Vlada RH osigurala građanima i gospodarstvu razumne cijene plina i struje koje su tri do pet puta niže od cijena na svjetskom tržištu.
Osvrnuo se i na značaj plana RePowerEU kojim se smanjuje ovisnost Europe i Mediterana o ruskom plinu i nafti. Naglasio je kako će financijske i zakonodavne mjere u okviru RePowerEU ubrzati zelenu tranziciju te smanjiti emisije i ovisnost o fosilnim gorivima. Ujedno je naglasio kako je za ostvarivanje tih ciljeva nužna bolja koordinacija i suradnja na Mediteranu.
Također, Pavić je iskazao podršku naporima europske zajednice za sigurnu i konstantnu opskrbu žitarica iz Ukrajine prema južnim zemljama Mediterana.
Na kraju sastanka Mavrides je obavijestio članove kako će se sljedeći sastanak Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran održati u ožujku 2023. na Cipru.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.