Zagreb - Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora dr. sc. Furio Radin u nazočnosti Aleksandara Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine, primio je izaslanstvo parlamenta Valonije koje predvodi predsjednik parlamenta Jose Happart.
Belgiju kao federalnu državu čine tri nacionalne zajednice (flamanska, francuska i njemačka) i tri autonomne regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles). Nacionalne zajednice i regije biraju svoje parlamente, a oni sastavljaju vlade. Regije u Belgiji imaju vrlo velike nadležnosti: gospodarska politika, promicanje stranih investicija, vanjska trgovina, znanost i istraživanje, zapošljavanje, promet, okoliš, poljoprivreda, regionalni razvoj, energija, turizam, lokalna uprava.
Jose Happart naglasio je da valonski parlament ima potpunu zakonodavnu vlast u područjima koja su u regionalnoj nadležnosti. Također, Valonija ima pravo izravno voditi međunarodne odnose u područjima svojih nadležnosti, za pitanja gospodarstva, investicija i vanjske trgovine, kulturne i znanstvene suradnje. Tako regija Valonija, što je gotovo jedinstven primjer u Europi, ima pravo sklapati međunarodne sporazume u područjima svoje nadležnosti. Cilj ovoga posjeta je otvoriti teme koje zanimaju dvije zemlje kako bi se pojačala bilateralna suradnja Hrvatske i Kraljevine Belgije, naglasili su gosti.
Furio Radin izrazio je zadovoljstvo interesom valonskih parlamentaraca koji su odlučili da odredište njihovog ovogodišnjeg studijskog putovanja bude Hrvatska. Rekao je da su prava i status dvadesetak nacionalnih manjina u Hrvatskoj regulirani Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te dvama organskim zakonima, koji se bave pitanjima školstva i jezika nacionalnih manjina. Ustavni zakon jamči predstavnicima nacionalnih manjina od 5 do 8 zastupničkih mjesta, a na temelju važećega izbornog zakona sada je u Hrvatskom saboru 8 zastupnika nacionalnih manjina.
Aleksandar Tolnauer istaknuo je da je Hrvatska, usprkos svim poteškoćama, 2002. godine donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji u sebi nosi visoke standarde u zaštiti nacionalnih manjina, jedne od najviših u Europi. U praksi to znači da su na lokalnom i regionalnom nivou ustanovljena Vijeća za nacionalne manjine te Savjet za nacionalne manjine koji na državnom nivou koordinira rad Vijeća i time sudjeluje u političkom životu zemlje.
Na pitanje Josea Happarta vidi li mogućnost da se dogodi regionalizacija Hrvatske, dr. sc. Radin je odgovorio da sam Ustav predviđa decentralizaciju političke moći, a nacionalne manjine decentralizacijom zemlje dobivaju na važnosti. „Decentralizacija je nužna za prava nacionalnih manjina i njihovo jačanje i nadam se da će ona u Hrvatskoj jačati“, zaključio je Radin.