Međunarodni dan općeg prava na pristup informacijama obilježava se 28. rujna na temelju rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 2019. godine.
Pravo na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija pravo je svih domaćih i inozemnih pravnih i fizičkih osoba na traženje i dobivanje informacije, koja je javne naravi, od tijela javne vlasti. Ovo pravo korisnici ostvaraju na jednak način i pod jednakim uvjetima te neovisno o svrsi u koju se informacija koristi. Zakon definira informaciju kao "svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti".
Pravo na informacije dio je temeljnog prava na izražavanje koje je ustanovljeno člankom 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine. Danas je to pravo zastupljeno u ustavima i posebnim zakonima u 138 zemalja, kako navodi UNESCO. Ovim pravom, među ostalim, doprinosi se oživotvorenju participativne demokracije te odgovornom obnašanju vlasti. Osim općeg prava na informacije kojima raspolažu tijela javne vlasti, posebna pozornost danas se pridaje pravu pristupa informacijama o okolišu te o ostvarivanju ljudskih prava.
U Republici Hrvatskoj pravo na pristup informacijama po prvi je put regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je stupio na snagu 7. studenoga 2003. godine. Nadzor nad provedbom toga Zakona bio je u djelokrugu rada tadašnjega Središnjeg državnog ureda za upravu. Na temelju preporuka Središnjeg državnog ureda, Vlada RH je 15. listopada 2004. zaključkom zadužila tijela javne vlasti da donesu odluku o mjerodavnoj službenoj osobi za ostvarivanje prava na pristup informacijama (službenik za informiranje) te o ustrojavanju kataloga informacija.
Izmjenama Ustava RH 2010. godine pravo na pristup informacijama postaje ustavno pravo te je uslijedilo donošenje novoga Zakona o pravu na pristup informacijama 2013. te izmjene 2015. i 2020. godine. Izmjenama Zakona iz 2013., među ostalim, propisano je da nadzor nad provedbom prava na pristup informacijama provodi neovisno tijelo - povjerenik za informiranje. Povjerenika za informiranje bira Hrvatski sabor na mandat od 5 godina, a povjerenik Saboru podnosi godišnja izvješća o svome radu. Prvu povjerenicu za informiranje Sabor je izabrao 2013. godine na temelju javnog poziva Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Posljednjim izmjenama Zakona iz 2022. godine, među ostalim izmjenama, proširen je i definiran veći broj temeljnih pojmova kao što je pojam odgovorne osobe u tijelu javne vlasti, pojam dinamičkih podataka i dr.; preciznije je propisano objavljivanje dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću, preciznije je propisano i ograničenje prava pristupa na temelju zaštite osobnih podataka, dodatno je razrađena i zakonska odredba o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa te dostupnosti javnosti informacija o raspolaganju javnim sredstvima.
Hrvatski sabor, u skladu s dugom tradicijom otvorenosti (odredbe o javnosti rada prisutne su u svim njegovim poslovnicima - od prvoga iz 1861. do danas važećega iz 2013. godine s pripadajućim izmjenama), veliku pozornost posvećuje ostvarivanju prava na pristup informacijama.
S proaktivnom objavom informacija na službenim stranicama Sabor je započeo krajem 2003. godine, istodobno sa stupanjem na snagu prvoga Zakona o pravu na pristup informacijama. Danas se na saborskim stranicama uživo prati rad Sabora slikom, zvukom, tekstom i cjelovitim dokumentima. Raspored plenarnog rada i rada radnih tijela najavljuje se unaprijed s detaljnim informacijama, novi akti u zakonodavnoj proceduri cjelovito su dostupni javnosti odmah po ulasku u zakonodavnu proceduru - prije njihova uvrštenja u dnevni red plenarne sjednice, a sve izmjene u zastupničkoj strukturi objavljuju se dnevno ažurno. Proračunska transparentnost, javna nabava, javni pozivi i natječaji Hrvatskoga sabora i radnih tijela kategorije su informacija za javnost koje se, osim ažurnosti, na saborskim stranicama mogu pratiti i putem arhivskih informacija - niz godina u prošlost. O aktivnostima predsjednika Sabora, zastupnika i radnih tijela u godini 2023. objavljeno je 1368 najava aktivnosti te 633 priopćenja za javnost. Javnosti se, k tomu, priređuju i objavljuju polugodišnji, godišnji i izvještaji za cjelovite sazive o svim ključnim pokazateljima rada Sabora - od pregleda plenarnog rada i radnih tijela, financijski i drugi pokazatelji pa sve do broja posjetitelja u Saboru.
U pogledu ostvarivanja prava na pristup informacijama putem zakonskog instrumenta - podnošenja zahtjeva korisnika, Sabor je među prvim tijelima javne vlasti, početkom 2005., donio odluku o službeniku za informiranje.
Danas se u Saboru dvije trećine zahtjeva za pristup informacijama rješava u roku od jednoga do najdulje 5 dana od dana podnošenja. Više od 95 posto zahtjeva zaprima se i rješava elektroničkom poštom. Najviše zahtjeva upućuju domaće fizičke osobe, inozemna i domaća akademska zajednica, organizacije civilnog društva, mediji, odvjetnička društva, političke stranke te gospodarski subjekti.
Trenutačno, najviše zahtjeva korisnika odnosi se na dokumentaciju iz rada Sabora i radnih tijela, zatim na informacije o aktualnim događanjima u Saboru (dnevni redovi, planovi rasprava, novi akti u zakonodavnoj proceduri, tekst akta u raspravi itd.), o saborskim dužnosnicima i dužnosnicima koje imenuje i razrješava Sabor (životopisi, troškovi rada, rasprave i dr.) itd.
Među novijim zahtjevima korisnika iz domaće i inozemne akademske zajednice u svrhu istraživanja, među ostalim su i informacije: o programima vlada RH podnesenima Saboru, cjeloviti prijedlozi državnog proračuna, statistike zakonodavne aktivnosti u svrhu longitudinalnih istraživanja, instrumenti zakonodavne učinkovitosti, sociodemografski pokazatelji o zastupnicima, odluke Sabora o mirovnim misijama pripadnika Oružanih snaga RH, odluke Sabora o antifašizmu, Sabor i Europski instrument mirovne pomoći te druge.
Prema dosadašnjim podacima službenice za informiranje, više zahtjeva podnose muškarci, a u nešto manjem broju žene.