Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 4.srpnja 2024. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa zaprimljenim pritužbama i predstavkama koje su građani uputili u 2022. godini. Ured je zaprimio 2.474 pritužbi,najviše obraćanja, njih 565 odnosilo se na područje socijalne skrbi, potom područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256. Na mirovinsko osiguranje odnosilo se 195 obraćanja, na odgoj i obrazovanje 174, zdravstvo 148,ostala područja 137.

Istaknuo je  kako stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj danas nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz predmetnog Izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju  prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici.   

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je pitanje zapošljavanja i ulaska u svijet rada bolno pitanje za sve nezaposlene osobe s invaliditetom u radno-aktivnoj dobi. Na dan 31. prosinca 2022. evidentirano je 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je 3.819 osoba s invaliditetom više   u odnosu na 2021. godinu.

Najčešće pritužbe vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosile su se na provođenje natječajnih postupaka u državnim i javnim službama.Gotovo sve pritužbe odnosile su se na nemogućnost ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima zbog bodovne manipulacije u natječajnom postupku koju je teško, pa gotovo i nemoguće dokazati.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je  obrazložila  pisano mišljenje Vlade Republike, te pritom istaknula kako seiz godine u godinu  bilježe pozitivni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U raspravi je ukazano kako poslodavci  u realnom sektoru  zapošljavaju osobe s invaliditetetom u većoj mjeri nego poslodavci u javnom /državnom sektoru.Zabrinjavajućim je ocjenjena ta praksa da se zbog neispunjavanja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom radije plaća novčana naknada.Iznijet je dobar primjer zapošljavanja  jedino u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nadalje u raspravi je istaknuto kako je nužna rana intervencija  kod djece s teškoćama u razvoju.
Većina članova Odbora smatra da se znatno poboljšao položaj osoba s invaliditetom donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnom asistentu. Dio članova Odbora smatra da je potrebno urediti radnopravni položaj asistenata, kao stalni radni odnos, odnosno ugovorom na neodređeno vrijeme.
Suglasni su članovi Odbora da unatoč uspostavljenim zakonskim okvirima koji omogućavaju lakše zapošljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom da je neophodno povećanje razine svijesti o njihovom statusu i položaju u društvenoj zajednici.

Dio članova Odbora smatra zabrinjavajućim da se samo oko 35% preporuka pravobranitelja prihvaća. Također je istaknuto kao problem koji se treba rješavati a ne ignorirati preporuke Ureda kada sudjeluje u e-savjetovanju predlagatelji zakona ne uzimaju u obzir već primaju na znanje.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno („9 za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak   

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

Predsjednik Odbora

Mišo Krstičević