Poštovane zastupnice i zastupnici,
izaslanstvo Hrvatskoga sabora jutros je na groblju Mirogoj položilo vijenac povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, koji su proglasili Ujedinjeni narodi 2005. godine donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust.
Iste godine, Hrvatska se pridružila Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust koji se obvezao promicati trajno sjećanje na žrtve te poticati istraživanja i učenja o holokaustu, njegovim uzrocima i posljedicama. Članice saveza usvojile su 2016. Radnu definiciju antisemitizma te potaknule države da taj dokument koriste kao smjernicu u podučavanju o holokaustu.
Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu 2020. godine donio je zaključak kojim potiče institucije i organizacije civilnog društva u Hrvatskoj promoviranje radne definicije antisemitizma. Odbor je također naglasio kako presudnu ulogu u sprječavanju i borbi protiv ksenofobije i rasizma imaju edukacija i obrazovanje, posebice mladih.
Kolegice i kolege zastupnice i zastupnici,
dana 27. siječnja 1945. godine oslobođen je najveći nacistički koncentracijski logor, Auschwitz u Poljskoj, zloglasni simbol holokausta, nezamislivog stradanja židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu. Holokaust je provodio nacistički režim nad šest milijuna Židova, djece, žena i muškaraca, ali i pripadnika drugih skupina koji su prema sramotnoj nacističkoj ideologiji bili nepoželjni. U Auschwitzu su se odvijali monstruozni zločini te je ostao trajni simbol svih mjesta na kojima su sustavno mučeni i brutalno ubijani ljudi samo zato što su pripadali nekom narodu.
Na ovaj dan prisjećamo se i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac u kojemu su ubijani pripadnici židovskog naroda, ali i Romi, Srbi i Hrvati.
Danas se sjećamo i žrtava drugih genocida i nezamislivih zločina - sjećamo se Vukovara, Škabrnje, Srebrenice i drugih stratišta nevinih žrtava u modernoj europskoj povijesti. Uz holokaust i oni su trajni podsjetnik na strahote, mučenja i okrutnosti te služe kao primjer budućim generacijama kakva zla mogu prouzročiti mržnja, rasizam, ksenofobija i nesnošljivost. Ne smijemo nikada zaboraviti da je holokaust započeo govorom mržnje, a završio djelima zla.
Međutim, holokaust nas uči da je i tijekom tog mračnog doba naše novije povijesti bilo ljudi koji su imali ogromnu hrabrost, odvažnost i suosjećanje pa su pod cijenu vlastitog života spašavali živote drugih ljudi. Među njima je i 120 ljudi iz Hrvatske koji su proglašeni Pravednicima među narodima. To su hrabri ljudi koji su se odupirali nacističkom režimu spašavajući pripadnike židovskog naroda. Povijest nas uči da svaki pojedinac umjesto pasivnog promatranja ljudske patnje može odabrati pružiti ruku drugom čovjeku i tako učiniti dobro djelo.
Na 75. obljetnicu holokausta, 2020. godine, obilježavajući međunarodni dan sjećanja, tim velikim ljudima odali smo počast i izložbom u Ujedinjenim narodima pod nazivom “Pravednici među narodima – Hrvatska”, koja je priređena u koordinaciji s memorijalnim centrom Yad Vashem iz Izraela. Izložba je ispričala priču o 47 od 120 hrvatskih pravednika koji su spašavali živote Židova u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta brojnim edukativnim i kulturnim aktivnostima u svijetu želi se odati pijetet žrtvama te u javnosti podići svijest o važnosti prevencije govora mržnje, nasilja, rasizma i genocida. Njegujući sjećanje na žrtve, kroz jasnu osudu zločina i edukaciju trebamo raditi na promicanju tolerancije u društvu i međusobnom uvažavanju različitosti.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „sjećanje, dostojanstvo i pravda“. Ona poziva na važnost iskazivanja pijeteta prema žrtvama, očuvanja povijesnih činjenica i borbu protiv njihovog iskrivljavanja. To su preduvjeti kako bi pravda bila zadovoljena i kako bismo spriječili ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Holokaust je vječna opomena kakva zla mogu nastati iz ksenofobije i rasizma.
Obilježavanjem ovoga dana podsjećamo na važnost poštivanja prava svakog čovjeka i zaštite njegovog ljudskog dostojanstva neovisno o njegovoj rasi, spolu, naciji, jeziku i vjeri. Kroz solidarnost, toleranciju, borbu protiv diskriminacije i uvažavanje drugih, svatko od nas daje svoj doprinos temeljnim vrijednostima demokratskog društva. To je zalog kako se u budućnosti više nikada ne bi ponovili zločini koji su počinjeni u Drugom svjetskom ratu, ali i u Vukovaru, Škabrnji, Srebrenici i drugim mjestima ljudske patnje i stradanja.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
Svijet u kojem živimo ubrzano se mijenja. U kratkom vremenu suočili smo se s pandemijom, prirodnim katastrofama, gospodarskom krizom, ugrozom života i zdravlja. S velikom pozornošću pratimo i što se događa oko nas. Odvijaju se geopolitičke krize i potencijalni ratni sukobi. Događaju se velike migracije, klimatske promjene i brzi tehnološki napredak. Svi ti procesi mijenjaju način života koji smo do sada poznavali te izazivaju nesigurnost i utječu na našu budućnost.
Kroz promjenu društvenih okolnosti i razvoj društvenih mreža u svijetu je vidljiv porast lažnih vijesti, dezinformacija, govora mržnje, ksenofobije rasizma i netolerancije. To je u suprotnosti s vrijednostima promicanja mira i slobode, nepovredivosti ljudskog dostojanstva, jednakosti i poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Poruke Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta podsjećaju nas da snagom pojedinca i kolektiva možemo savladati mržnju i zlo i ostati privrženi zaštiti povijesne istine i dostojanstva svakog čovjeka.
Iz zločina počinjenih tijekom 20. stoljeća, u kojima su stradali milijuni ljudi, svi zajedno možemo i moramo izvući pouke. Budućim generacijama trebamo ostaviti u nasljeđe spoznaju da njegujući kulturu sjećanja i pijeteta prema žrtvama stremimo porukama mira, solidarnosti i prihvaćanju drugih. S tom mišlju pozivam vas da minutom šutnje odamo počast svim žrtvama holokausta kako se takvi zločini više nikada ne bi ponovili.
Neka im je vječna slava!