Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na komemoraciji za Žarka Domljana, prvog predsjednika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor, 9. rujna 2020.

Poštovana obitelji Domljan, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani potpredsjednici Hrvatskoga sabora, poštovani članovi hrvatske Vlade, poštovani gospodine Greguriću, poštovani uzvanici, dopustite mi prije svega da vas sve toplo pozdravim.

Poštovana obitelji, uime Hrvatskoga sabora i osobno, izražavam iskrenu sućut u povodu odlaska vašeg voljenog supruga, oca, djeda i brata i prijatelja. 

Gospodin Žarko Domljan bio je istaknuti hrvatski političar, povjesničar umjetnosti i leksikograf. 

Iza njega ostaje veliko djelo i bogat, uspješan i plodonosan život koji je snažno pridonio razvoju hrvatske politike, povijesti umjetnosti i leksikografije.

Mi u Hrvatskome saboru pamtit ćemo prije svega dr. Domljana po njegovu snažnom političkom angažmanu.

Politička previranja u Hrvatskoj, dr. Domljan dočekao je, kao što je u jednoj prilici rekao, s velikim olakšanjem. Odmah se aktivno uključio u aktivnosti oko stvaranja novog političkog ozračja i ostvarenja višestoljetne težnje hrvatskog naroda – uspostave slobodne, demokratske, suverene, neovisne i samostalne Hrvatske.

Postao je član Hrvatske demokratske zajednice jer je u njezinu programu – kao što je istaknuo – našao jasne i nedvosmislene odgovore na mnoga pitanja koja je još od svoje mladosti smatrao bitnim za budućnost hrvatskog naroda:

o    stvaranje hrvatske države, 
o    zaustavljanje pogubnog biološkog propadanja hrvatskog naroda i
o    povezanost i uzajamno potpomaganje domovinske i iseljene Hrvatske.

Na prvim slobodnim izborima 1990. godine izabran je u Hrvatski sabor. Na konstituirajućoj sjednici prvog saziva Hrvatskoga sabora, održanoj 30. svibnja 1990. godine, dr. Žarko Domljan izabran je za prvog predsjednika Hrvatskog sabora.

Tu povijesnu funkciju obnašao je od 1990. do 1992. godine.

Pod njegovim vodstvom, Hrvatski je sabor donio niz odluka i temeljnih pravnih akata koji su u bitnome odredili razvoj suvremene hrvatske države i društva.

Među njima bilo je i donošenje Ustava Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine, čemu je dr. Domljan značajno pridonio. Među tim državotvornim odlukama, bile su i one kojima je Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom.

Posebno ćemo pamtiti riječi dr. Domljana kojima je proglasio hrvatsku neovisnost 25. lipnja 1991. godine kazavši: „Rođena je država Hrvatska. Neka joj je sretan i dug život“.

Veliki doprinos hrvatskoj politici dr. Žarko Domljan dao je i u sljedećim dvama sazivima Hrvatskoga sabora kao potpredsjednik Zastupničkog doma, predsjednik Odbora za vanjsku politiku, predsjednik Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom te voditelj parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe i Skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

U obavljanju ovih visokih i odgovornih parlamentarnih dužnosti gospodin Domljan pokazao je veliku stručnost i poznavanje tematike, kao i istinsko domoljublje, predanost i odgovornost prema hrvatskom narodu.

Znao je – kao što je rekao u jednom intervjuu – da prema instituciji Hrvatskoga sabora treba imati strahopoštovanje i biti svjestan njegova golemoga povijesnog i simboličkog značenja koji on ima u memoriji hrvatskoga naroda.

U svojem djelovanju dr. Domljan uvijek je branio hrvatske nacionalne i državne interese, kako na unutarnjem planu tako i u međunarodnom djelovanju pri afirmaciji i pozicioniranju Hrvatske u međunarodnim organizacijama. 

Njegovim zaslugama otvoren je put Hrvatske prema Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Europskom parlamentu, odnosno prema članstvima u tim organizacijama.

Prije aktivnog uključivanja u hrvatsku politiku dr. Domljan bio je poznat kao vrstan povjesničar umjetnosti i leksikograf.

Njegovo poznavanje hrvatske arhitekture s kraja 19. i početka 20. stoljeća došlo je posebno do izražaja pri obnovi saborske palače devedesetih godina prošlog stoljeća, za čije je uređenje upravo on zaslužan.

Nakon Domovinskog rata dr. Domljan sudjelovao je, kao voditelj i predsjednik Odbora za obnovu Dubrovnika, u revitalizaciji ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika te na taj način pridonio očuvanju bogate dubrovačke kulturno-povijesne baštine. 

Ne smijemo zaboraviti spomenuti i njegovu bogatu karijeru u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, koja je obilježila dobar dio njegovog profesionalnog djelovanja.

Pod njegovim vodstvom, objavljena su dva sveska Enciklopedije hrvatske umjetnosti u kojima je sustavno i opsežno obrađena ukupna hrvatska likovna umjetnost.

Za kraj, dopustite mi još jednom istaknuti svestranost djelovanja dr. Žarka Domljana koji je na svim područjima na kojima je radio ostavio veliki intelektualni trag. 
Njegov politički angažman nije se temeljio samo na zanosu da može sudjelovati u demokratskim promjenama u Hrvatskoj. Politički autoritet dr. Domljana prožimali su i veliko znanje i stručnost, iskustvo i prijašnja profesionalna postignuća. Njegovo političko djelovanje zasnivalo se i na njegovoj privrženosti hrvatskoj baštini i kulturi te na svijesti o njihovoj važnosti za hrvatski nacionalni identitet. I to je ono što razlikuje dr. Domljana od mnogih u hrvatskom političkom životu. 

Stoga, životni put dr. Žarka Domljana i njegovo osvjedočeno domoljublje može biti primjer svima nama, koji služimo hrvatskim građanima.

Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio i za koju se borio!