Zagreb - Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je tematsku sjednicu na kojoj je predstavljena Kurikularna reforma za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje.
U uvodnome dijelu tematske sjednice predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Gordana Rusak podsjetila je da su u skladu sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, koju je donio Hrvatski sabor u listopadu 2014., predviđene sadržajne i strukturne promjene odgojno-obrazovnoga sustava, a Kurikularna reforma jedna je od mjera kojom započinje realizacija Strategije.
- Cilj Kurikularne reforme uspostavljanje je usklađena i učinkovita sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama, što podrazumijeva korisnije i smislenije obrazovanje za učenike, veću uključenost roditelja u obrazovanje djece te osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova. Reformski proces nastojat će hrvatski odgoj i obrazovanje preobraziti u suvremeniji i pojedincu primjereniji sustav sposoban odgovoriti zahtjevima vremena, društva i gospodarstva, istaknula je predsjednica Odbora Rusak.
Izvješće o dosadašnjim i daljnjim aktivnostima Cjelovite kurikularne reforme Odboru je podnio dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Kurikularne reforme. Predstavio je dosadašnje aktivnosti reforme s posebnim osvrtom na sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata izrađenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
– Sveukupno je u predviđenome vremenskom razdoblju objavljeno 55 kurikularnih dokumenata koji su osmišljeni s idejom o djetetu i mladoj osobi kao središnjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Riječ je o razvojnim i otvorenim dokumentima koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja te onih proizašlih iz prakse, pojasnio je.
Kao osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme izdvojio je razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću, povezanost odgoja i obrazovanja s interesima, potrebama i mogućnostima učenika, povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva, jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda, osiguravanje veće autonomije odgojno-obrazovnih radnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te korjenitu promjenu vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnoga dijela procesa učenja.
Vezano za buduće aktivnosti Jokić je istaknuo pripremu inicijalnoga dokumenta, važnost koordinacijskih i konzultacijskih procesa, stručnu i javnu raspravu te konačno prihvaćanje dokumenta. Zaključio je da obrazovanje mora biti iznad svakoga političkog svjetonazora.
U nastavku je uslijedila rasprava prema pojedinim područjima Kurikularne reforme.
Na tematskoj sjednici nazočili su: ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predrag Šustar, glavni tajnik HAZU-a akademik Pavle Rudan, predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Neven Budak, prorektorica sa Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Hruškar te mnogi drugi relevantni gosti i predstavnici udruga.