Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, na stručnom skupu „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“ u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika.
– U Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke u šumarstvu i u gospodarenju šumama utkana načela održivoga ili potrajnoga gospodarenja temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu šuma i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica, te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume cijelome društvu, istaknuo je uvodno dekan Šumarskog fakulteta Tibor Pentek. Naglasio je kako je ovakav održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj osigurao ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. Rekao je kako je upravo to naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica Unije.
– S obzirom na važeće zakonske okvire u Europskoj uniji i Hrvatskoj, ali i nove dokumente EU-a koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, dovodi u pitanje, rekao je Pentek. Istaknuo je kako upravo zbog toga EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području Unije, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihov know – how u toj im implementaciji mogu biti od velike pomoći.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je kako Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije nije obuhvaćena zajednička šumarska politika već da je ista u nadležnosti država članica. Istaknula je kako novi smjer europskih politika sve više prepoznaje važnost šumarske politike, a što potvrđuju i aktivnosti koje se poduzimaju na razini Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta iz kojih je moguće iščitati sve značajnije prepoznavanje i vrednovanje utjecaja šuma.
– Iz Izvješća Komisije o Novoj strategiji za šume i sektoru temeljenom na šumama iz 2018. godine, ali i svih komunikacija, aktivnosti i dokumenata vezanih uz Zeleni plan, Klimatsku strategiju do 2050., strategije o biogospodarstvu i bioraznolikosti, Strategiju od polja do stola i preuzetih međunarodnih obveza kojih je Unija potpisnica, kao i Rezolucije Europskog parlamenta iz listopada ove godine o europskoj strategiji za šume, moguće je zaključiti kako bi uz postojeće financiranje iz mjera programa ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike upravo EU Strategija za šume bila koristan alat za zaustavljanje krčenja i propadanja šuma te obnovu šuma kao i stvaranje održivih mehanizama za poticanje zelenog financiranja za šume, istaknula je Petir.
– Uz prepoznavanje važnost koordinacija između sektora koji se temelje na šumama i sektora poljoprivrede, digitalizacije, obrazovanja, istraživanja i inovacija važno je prepoznati i doprinos koji šume pružaju zaštiti klime, razvoju lokalnih kružnih biogospodarstava i otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti“, naglasila je Petir.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu smatra kako novi smjer europskih politika koji u obzir uzima međusobne utjecaje politika i jača njihovu koordinaciju jedino može biti održiv i dati dodanu vrijednost. Petir je, podsjećajući na Inicijativu vezanu uz LULUCF Uredbu i njen utjecaj na praksu gospodarenja šumama, koju je pokrenula u Europskom parlamentu, a za koju je dobila podršku drugih država članica EU, istaknula kako je ista rezultirala izuzećem kojim je Hrvatskoj omogućeno da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela teritorija u razdoblju od 1991 - 1998. i učinke rata na teritoriju RH.
– Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice, pojasnila je Petir.
Također je podsjetila i na inicijativu koju je jesenas iznijela u okviru saborskog Odbora za poljoprivredu o potrebi inventarizacije šuma, a koju je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo, te je u Državnom proračunu za 2021. godinu osigurano 7 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnoj inventuri šumskih resursa kao i 1,7 milijuna kuna namijenjenih mjerama očuvanja šumskih genetskih resursa. Kako je rekla upravo su ovo dokazi kako je uz europski okvir, važna i nacionalna i međunarodna razmjena informacija i zajednički rad na pitanjima od utjecaja na šume. – Počesto nam se događa da šume uzimamo zdravo za gotovo zaboravljajući njihov višestruki utjecaj na razne segmente društva i zajednice. Reagiramo u kriznim situacijama kao što su to požari, ledolomi i druge elementarne nepogode, a tada je prekasno jer se više nije moguće vratiti na početne pozicije i tek onda postanemo svjesni multifunkcionalne uloge šume, istaknula je Petir, upozorivši kako je površan pristup prema našim šumama potrebno žurno promijeniti.
Zahvaljujući svim dionicima šumarskog sektora, od lugara u šumi, do prisutnih visoko priznatih stručnjaka i znanstvenika koji vode brigu o potrajnom gospodarenju šumama te posebno hrvatskim šumarima na organiziranoj provedbi četvrt stoljeća duge tradicije potrajnog gospodarenja hrvatskim šumama Petir je zaželila uspješan rad stručnog skupa i pozvala na daljnju suradnju na dobrobit hrvatskih šuma i cijelog šumarskog sektora.