Zagreb – U Saboru je u srijedu održan okrugli stol u organizaciji potpredsjednice Hrvatskoga sabora Sabine Glasovac pod nazivom: "Djeca pod pritiskom: Kako imperativ uspjeha ugrožava zdravlje" na kojem je, između ostaloga, rečeno da između 30 i 40 posto učenika osnovnih škola osjeća veliko opterećenje školom, posebice u sedmom i osmom razredu, dok istovremeno, oko 20 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, 18 posto srednjoškolaca na samom početku obrazovanja trpi ozbiljan stres, dok se čak 37 posto djece svakodnevno ne može nositi s akademskim pritiskom.
U uvodnom obraćanju potpredsjednica Glasovac naglasila je kako je škola za mnoge učenike u Hrvatskoj prestala biti prostor učenja i osobne izgradnje te postala primarni izvor kroničnog stresa, dok se ocjena 5.0 nametnula kao jedina prihvatljiva ulaznica za budućnost.
- Zamislite dijete od dvanaest ili trinaest godina koje tjednima prije kraja nastavne godine ne može spavati, bori se s glavoboljama, mučninama i paničnim napadajima – ne zbog teške traume, nego zbog trajne strepnje hoće li umjesto ocjene 'odličan' dobiti 'vrlo dobar'. Pritisak se s roditelja i škole sve snažnije prelijeva na vršnjačke odnose i društvene mreže kroz opasnu normalizaciju iscrpljenosti i fenomena 'academic validationa' – izjednačavanja vlastite ljudske vrijednosti s ocjenama, istaknula je Glasovac.
Potpredsjednica je naglasila kako borba protiv stresa nije samo pitanje školstva, već temeljna društvena odgovornost prema dobrobiti djece. - Stvaranje okruženja, od obitelji i škole do cjelokupnog društva, koje potiče učenje i osobni razvoj, ali iznad svega čuva zdravlje, mir i dostojanstvo naše djece, zajednička je zadaća u kojoj nemamo pravo na neuspjeh. S analize stanja moramo prijeći na konkretne korake: rasterećenje kurikuluma, modernizaciju sustava vrednovanja i sustavno jačanje psihosocijalne podrške, poručila je.
U nastavku okruglog stola sudionici su predstavili nalaze istraživanja, iskustva iz kliničke i terapijske prakse, stanja na linijama pomoći te konkretne primjere dobre prakse iz škola.
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predstavila je istraživački projekt P.R.O.T.E.C.T. koji je četiri godine, od 2022. do 2025., pratio više od 3000 srednjoškolaca od prvog do četvrtog razreda, kao i njihove roditelje i nastavnike. Tijekom srednje škole između četvrtine i trećine učenika (27–35 posto) ima izražene simptome anksioznosti zbog kojih svakako trebaju podršku stručnog suradnika. Izražene simptome depresivnosti ima između 14 i 21 posto učenika, a izražene simptome stresa kroz srednju školu ima između 15 i 20 posto učenika.
- Na početku srednje škole više od trećine učenika (37 posto) osjeća da ih stres vezan uz školu preplavljuje. Učenici školu doživljavaju pozitivno, ali taj doživljaj nakon prvog razreda slabi u svim tipovima škola, a najviše u trogodišnjim strukovnim školama. Najviše simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa imaju gimnazijalci, a najbolje se osjećaju učenici trogodišnjih škola. - Otpornost na svakodnevni školski stres najsnažnije je povezana s mentalnim zdravljem mladih: otporniji učenici imaju manje teškoća i veću dobrobit, naglasila je Novak te zaključila kako ulaganje u mentalno zdravlje adolescenata mora biti kontinuirano i mora početi rano, kroz programe za učenike, ali i kroz ulaganja u smanjenje stresa nastavnika te kvalitetu cijelog sustava, uključujući osiguravanje različitih profila stručnjaka u školama.
Dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih i voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri HZJZ-u predstavila je podatke HBSC istraživanja koji pokazuju da se 38,5 posto učenika bori s visokim školskim opterećenjem. Naglasila je da visok pritisak izravno ruši psihološku dobrobit te da učenici pod izrazitim opterećenjem imaju čak 5,7 puta veći rizik od anksioznosti. Osvrnuvši se na upise u srednje škole, istaknula je kako je 82,5 posto učenika upisalo svoj prvi izbor, mjesta ima i pritisak ne bi smio narušavati zdravlje djece. Kao Nacionalna koordinatorica Kriznog tima za psihološke intervencije Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih ispričala je iskustva o samoubojstvima djece krajem školske godine te naglasila kako je potrebno jačati ulogu stručnih suradnika u sustavu obrazovanja, ali i nastavnika.
Ella Selak Bagarić, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, naglasila je da je sektor odgoja i obrazovanja godinama u samom vrhu po broju pritužbi upućenih Uredu, ali i rad Pravobraniteljice na terenu potvrđuje da je pritisak izvrsnosti postao sistemski problem. Upozorila je na štetnost „helikopter roditeljstva“ kroz koje djeca dobivaju poruku da su nesamostalna i nekompetentna, naglasivši također kako mora biti u redu dobiti i trojku iz lektire. Poručila je da nam od samih „super odlikaša“ ne ostaju zdrava djeca – ono što danas uštedimo na podršci sustavu, štedimo na mentalnom zdravlju, a zanemarivanje takozvane „nevidljive djece“ društvo će u budućnosti višestruko koštati.
Karmen Višić, članica Savjeta mladih Grada Splita, govorila je o autentičnoj perspektivi svoje generacije te upozorila na štetne trendove s društvenih mreža: „Učenje do ranih jutarnjih sati, sagorijevanje i odricanje od društvenog života na društvenim se mrežama danas pogrešno prikazuju kao jedina nužna cijena uspjeha. Mladi ne bi trebali birati između akademskog postignuća i vlastitog mira. Generacijama koje dolaze moramo poslati jasnu poruku – njihova ljudska vrijednost ne ovisi o numeričkoj ocjeni.“
Koordinatorica savjetodavnih linija Hrabrog telefona Marina Banković upozorila je na zabrinjavajući preokret u pozivima djece i roditelja. - Na savjetodavnim linijama Hrabrog telefona primjećujemo značajan porast upita povezanih s teškoćama mentalnog zdravlja, osobito u posljednjih pet godina. Djeca često govore o pritisku i očekivanjima vezanim za školu i školski uspjeh, a istovremeno primjećujemo nedostatak vještina i kapaciteta za nošenje sa stresom i frustracijom koje ti zahtjevi izazivaju, naglasila je Banković te dodala da posebno zabrinjava činjenica što najviše upita povezanih sa suicidalnošću i samoozljeđivanjem bilježimo upravo u razdobljima ispita i mature, odnosno u studenome, prosincu i svibnju, a ako govorimo u brojkama to je u tim mjesecima otprilike troje djece dnevno. Banković je napomenula kako su današnja djeca preplavljena izvan nastavničkim aktivnostima jer roditelji smatraju da je to bolje od bivanja na društvenim mrežama no zapravo je to dodatni izvor pritiska.
Prof. dr. sc. Aida Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba apostrofirala je kako bi roditelji trebali povesti računa oko bavljenja sportom koje se, za razliku od starih generacija, više ne odvija na dječjim igralištima već je natjecateljske prirode, napomenuvši kako sva djeca ne mogu biti uspješni sportaši. - Nekada se za upis u srednju školu u obzir uzimao prosjek 7. i 8. razreda, a sada je to prosjek od 5. do 8. razreda. Mi i dalje imamo inflaciju odlikaša, samo što se djeca počnu brinuti puno ranije. Imamo mjere koje bi trebale poboljšati znanje, a one stvaraju dodatni stres, navela je Mujkić-Klarić, - E-dnevnik je korak naprijed, ali roditelji i djeca ga gledaju 24 sata dnevno. Dijete nije ni došlo kući, a roditelj već zna za negativnu ocjenu. Nekada su se ocjene pisale olovkom, ispravile, izbrisale iz dnevnika, dijete je na taj način odrastalo, a danas više nema tu mogućnost. Problem možemo vidjeti i u nama. Obezvrijedio se pojam radnika. Svi silom guraju djecu iznad njihovih mogućnosti zaboravljajući da je svaki rad vrijedan, kazala je Mujkić-Klarić.
Savjetodavna terapeutkinja Ivana Bulat pojasnila je dubinske psihodinamske mehanizme u pozadini imperativa izvrsnosti: „Iza utrke za ocjenama u podlozi stoji duboki strah – strah roditelja za budućnost djeteta, ali i strah djeteta da ne izgubi prihvaćanje i sigurnost. Kada se u toj utrci dogodi neuspjeh, javlja se najteži i najtoksičniji osjećaj – sram, zbog kojeg dijete počinje vjerovati da ono samo ne vrijedi.“ Upozorila je kako se nakupljeni pritisak koji se ne razriješi na vrijeme u djetinjstvu i tijekom školovanja prenosi u odraslu dob, gdje se mladi ljudi nastavljaju suočavati s istim obrascima stresa i sagorijevanja. Naglasila je da moramo naučiti prihvaćati i uspone i padove kao sastavni dio razvoja te iz njih učiti. - Temelji mentalnog zdravlja mladih ne mogu počivati na imperativu uspješnosti. Stabilno tlo gradi se tako da djeci dopustimo i podržimo pravo na istinski uspjeh – onaj koji gradimo na autentičnosti i poštivanju vlastitih granica, istaknula je Bulat.
Danijela Majcenić, ravnateljica Osnovne škole Viktora Kovačića iz Huma na Sutli, istaknula je važnost očuvanja mentalnog zdravlja djece i smanjivanja pritiska koji proizlazi iz očekivanja školskog uspjeha. Predstavila je hvale vrijedan primjer inicijative „Dan bez ocjena“, koje škola provodi od 2018. godine na poticaj Krapinsko-zagorske županije. Istaknula je kako su model proširili s jednog na dva dana bez ocjenjivanja u polugodištu, a razmišljaju i o uvođenju cijeloga tjedna. Naglasila je kako u te dane učenje ne prestaje, nego se uči bez pritiska i ocjena – jer je učenje mnogo više od ocjene, a dijete mnogo više od svojega školskog uspjeha. Pozvala je škole, roditelje i donositelje odluka da uz rezultate prepoznaju trud, napredak, ustrajnost i kreativnost te djeci pomognu razviti zdrav odnos prema pogreškama i neuspjehu. - Naša djeca ne trebaju biti savršena da bi bila vrijedna. Trebaju znati da su vrijedna i onda kada pogriješe, poručila je, istaknuvši da se uspjeh obrazovanja mora mjeriti i time koliko su djeca znatiželjna, sigurna u sebe i svjesna vlastite vrijednosti.
- Naša je zadaća u politici da ove podatke i vapaj djece s terena pretočimo u konkretne i održive javne politike. Sustav moramo graditi tako da potiče znanje i izvrsnost, ali nikada na štetu zdravlja i dostojanstva naših najmlađih, zaključno je poručila potpredsjednica Sabina Glasovac, zahvalivši sudionicima na iznimnom stručnom doprinosu.
- Današnja rasprava jasno je pokazala dubinu problema s kojim se naša djeca svakodnevno suočavaju i obvezuje nas da s analize stanja prijeđemo na konkretne korake. Sustav moramo graditi tako da podržava znanje, ali i čuva zdravlje naše djece, zaključila je Glasovac.
Okruglom stolu nazočili su saborski zastupnici, predstavnici stručne javnosti i civilnog društva, studenti te gosti koji su se aktivno uključili u raspravu.