Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je danas tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o reformskim mjerama u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Otvaranjem javne rasprave o izmjenama i dopunama tih dvaju zakona 19. svibnja započeo je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a bit će zaključen 19. lipnja o. g.
Osim domaćina sastanka, predsjednika Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Željka Jovanovića, i članova odbora na sjednici su sudjelovali ministar zdravlja Siniša Varga, ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec te predstavnici Ministarstva zdravlja, HZZO-a, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, strukovnih komora u zdravstvu, domova zdravlja, kliničkih bolničkih centara, Hrvatske udruge poslodavaca zaposlenih u zdravstvu i drugi.
- Cilj izmjena i dopuna predmetnih zakona je da se svakom građaninu osigura bolja i kvalitetnija zdravstvena zaštita, bez povećanja participacije ili cijene polica zdravstvenoga osiguranja, rekao je u uvodnome izlaganju ministar Varga. - Ovim mjerama želimo u sljedećih pet godina unaprijediti zdravlje nacije i povećati životni vijek za dvije godine, istaknuo je. Jedna od predloženih mjera unapređenje je bolničkoga sustava, npr. primjenom načela funkcionalne integracije, tj. spajanjem bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica, razdvajanjem upravljanja bolnicama na poslovni i medicinski dio, proširenjem palijativne skrbi koja bi se uvela i u kliničke bolnice. - Posebna pažnja posvećena je jačanju uloge domova zdravlja u zajednici, a u čiji je rad potrebno uključiti i specijaliste, čime bi se rasteretile bolnice i smanjile liste čekanja, rekao je Varga. Govorio je i o prijedlogu ukidanja obveze zadržavanja u domu zdravlja 30 posto svake djelatnosti koja se daje u koncesiju jer pokazatelji kvalitete ukazuju da je kvaliteta i broj pruženih usluga te učinkovitost značajno veća kod koncesionara nego kod zaposlenika domova zdravlja. Ministar je spomenuo i namjeru osnivanja Hrvatskoga zavoda za transplantaciju te uređivanje mogućnosti jedinica područne (regionalne) samouprave da budu osnivači trgovačkih društava za obavljanje djelatnosti kojim se ostvaruje dobit iz djelokruga rada zavoda za javno zdravstvo jedinica lokalne samouprave, ali uz prethodnu suglasnost ministra zdravlja i mišljenja HZZO-a. Na kraju izlaganja Varga je govorio i o važnosti razvoja zdravstvenoga turizma te o uvođenju upravnoga nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitosti rada komora, agencija u zdravstvu, Hrvatskoga crvenog križa, HZZO-a i drugih subjekata zdravstvenoga sustava.
Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica HZZO-a, govorila je o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te istaknula kako se njima želi osigurati veća kvaliteta, dostupnost i učinkovitost prava pacijenata. – Povećavaju se prava za psihijatarske bolesnike i za bolesnike na hemodijalizi, prava na bolovanje te se jamči zaštita od povećanja cijena usluga, istaknula je. - Što se tiče upućivanja na liječenje u inozemstvo, novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju želi se smanjiti broj odlazaka pacijenta na liječenje u inozemne privatne ustanove ako istu uslugu mogu dobiti kod hrvatskih privatnika, istaknula je Prenđa Trupec. Dodala je da liječenje u privatnim ustanovama na teret HZZO-a neće biti pravilo, već iznimka, a HZZO će izdavati posebne dozvole kada procijeni da tu uslugu nije moguće dobiti kod njihovih ugovornih partnera. Također je rekla kako neće biti povećanja participacije i njezina visina ovisit će o tome radi li se o preventivnim pregledima ili određenim vrstama dijagnostičkih postupaka.
U raspravi koja je uslijedila Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, rekla je kako KoHom podupire prijedlog da se domove zdravlja preda u koncesiju. Istaknula je da se davanje u koncesiju ne može poistovjećivati s privatizacijom zdravstva. Ovakav način funkcioniranja domova zdravlja mogao bi zaustaviti odljev kadra iz primarne zdravstvene zaštite, ocijenila je Balint.
Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, ocijenio je da predložene izmjene i dopune dvaju spomenutih zakona mogu doprinijeti unapređenju zdravstvenoga sustava. – Primarna zdravstvena zaštita i koncesionari moraju funkcionirati sinergijski, ovisno o potrebi zajednice. Pozitivnim je ocijenio izlazak HZZO-a iz riznice što je zdravstvenome sustavu donijelo 2 milijarde kuna više.
Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, smatra da su promjene zakona previše opsežne. Zbog toga se, prema njegovim riječima, moglo započeti s izradom novoga zakona. – Hrvatska liječnička komora nema pozitivno mišljenje o uvođenju upravnoga nadzora nad komorama jer se time narušava njihova samostalnost, rekao je Minigo.
Predstavnica Hrvatske komore primalja Maja Rečić postavila je pitanje zakonskoga reguliranja privatne prakse primalja, a predstavnica Komore fizioterapeuta Katarina Ivančić iznijela je stav komore kako se o prijedlogu o uključivanju medicinskoga wellnesa u zdravstveni turizam treba još mnogo raspravljati i prerano bi ga bilo uključiti u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti.