Zagreb – Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda, predstavila je u srijedu godišnja izvješća Suda za 2025. na zajedničkoj sjednici pet odbora Hrvatskoga sabora - Odbora za financije i državni proračun, Odbora europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Odbora za gospodarstvo te Odbora za poljoprivredu. Predstavljanje je obuhvatilo i tematska izvješća o sljedivosti i transparentnosti sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te rezultatima reformi javne uprave, kao i predloženi višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2028. – 2034.
U uvodnom dijelu sjednice istaknuta je važnost kontinuirane suradnje Europskog revizorskog suda s Hrvatskim saborom te korisnost revizijskih nalaza i preporuka za rad saborskih odbora, osobito u kontekstu rasprave o budućem europskom proračunu.
Predstavljajući godišnja izvješća, Maletić je istaknula da je Sud potvrdio pouzdanost računovodstvene dokumentacije EU-a te zakonitost i pravilnost prihoda za 2025., ali je sedmu godinu zaredom izrazio nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda iz proračuna EU-a. Ukupna procijenjena stopa pogreške iznosila je 3,8 posto, u odnosu na 3,6 posto godinu ranije, te je ostala iznad praga značajnosti od dva posto. Najčešće pogreške odnosile su se na neprihvatljive troškove i projekte, povrede pravila javne nabave te nedostatak dokumentacije kojom se opravdavaju plaćanja. Maletić je naglasila da procijenjena stopa pogreške nije pokazatelj prijevare, nego procjena rashoda koji nisu izvršeni u skladu s primjenjivim pravilima.
Osvrnula se i na slučajeve sumnje na prijevaru koje Sud upućuje nadležnim tijelima. Tijekom 2025. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) prijavljeno je 17 slučajeva, od kojih je 12 prijavljeno i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Najčešći razlozi za sumnju bili su upotreba lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava i dokumenata, umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje sredstava te korištenje sredstava u svrhe različite od onih za koje su dodijeljena.
U nastavku predstavljanja Maletić je iznijela rezultate revizije Mehanizma za oporavak i otpornost, za čije je rashode Sud izrazio uvjetno mišljenje. Revizijom je obuhvaćeno svih 37 isplata bespovratnih sredstava tijekom 2025., u vrijednosti od 45,4 milijarde eura, te je ispitano 420 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Utvrđeno je 16 nepravilnosti s financijskim učinkom povezanih s devet isplata, koje su se odnosile na nedovoljno ostvarene ključne etape i ciljne vrijednosti, nepoštovanje razdoblja prihvatljivosti te dvostruko financiranje.
Za Hrvatsku su ispitane dvije ključne etape i četiri ciljne vrijednosti, odnosno devet posto njihova ukupnog broja povezanog s plaćanjima obuhvaćenima revizijom. Od ukupno 5,79 milijardi eura bespovratnih sredstava dodijeljenih Hrvatskoj iz Mehanizma, do kraja 2025. u kategoriji isplaćenih sredstava evidentirano je 4,57 milijardi eura, odnosno približno 79 posto alokacije. Podatak se odnosi na bespovratna sredstva, bez zajmova.
U Hrvatskoj je utvrđen jedan nalaz bez kvantificiranog financijskog učinka, povezan s nejasnim i nedosljednim opisima mjere i ciljne vrijednosti za opremanje KBC-a Sestre milosrdnice. Maletić je pritom naglasila važnost jasnog definiranja uvjeta za plaćanje, osobito u kontekstu budućih instrumenata koji bi se oslanjali na sličan model financiranja.
Govoreći o području „Kohezija, otpornost i vrijednosti”, Maletić je navela da je procijenjena stopa pogreške porasla s 5,7 na 6,6 posto. Hrvatska nije bila obuhvaćena revizijskim uzorkom za to područje. Na razini EU-a stopa iskorištenosti kohezijskih fondova za razdoblje 2021. – 2027. na kraju 2025. iznosila je 14,8 posto, u usporedbi s približno 24 posto u istoj fazi prethodnog programskog razdoblja. U tom je kontekstu upozorila na opterećenost provedbenih kapaciteta istodobnim korištenjem kohezijskih sredstava i sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Slijedilo je predstavljanje nalaza u području „Prirodni resursi i okoliš”, koje najvećim dijelom obuhvaća poljoprivredu. Procijenjena stopa pogreške u tom je području porasla s 2,6 na 3,9 posto. U Hrvatskoj su pogreške s financijskim učinkom utvrđene u pet od deset ispitanih transakcija. U četiri slučaja nisu dostavljeni dokazi o zakonitom pravu korištenja prijavljenih zakupljenih parcela, dok se jedan slučaj odnosio na neprisutnost prijavljenih životinja.
Maletić je pojasnila da za ostvarivanje potpore nije nužno vlasništvo nad zemljištem, ali korisnik mora moći dokazati zakonito pravo njegova korištenja. Upozorila je na važnost rješavanja imovinskopravnih odnosa i osiguravanja odgovarajuće dokumentacije.
Predstavljanje godišnjih nalaza zaključeno je osvrtom na proračunsko i financijsko upravljanje. Nepodmireno zaduživanje EU-a tijekom 2025. poraslo je za više od 20 posto te je na kraju godine dosegnulo 738,9 milijardi eura. Otplata duga i kamata povećavat će pritisak na buduće europske proračune i prostor za financiranje zajedničkih politika.
Maletić je također predstavila reviziju sljedivosti i transparentnosti sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Revizija je pokazala znatne razlike među nacionalnim sustavima praćenja novca. U četiri od deset ispitanih država članica pojedini podaci prikupljali su se tek na zahtjev.
Posebno je upozorila na nedostatak sustavnih podataka o stvarnim troškovima pojedinih mjera, što otežava usporedbu procijenjenih i ostvarenih troškova te procjenu učinkovitosti potrošnje. Popisi stotinu najvećih primatelja također ne pružaju potpunu sliku, već bi trebali biti objavljeni svi primatelji potpora.
- Trag novca ne smije stati na javnoj instituciji. Građani moraju moći vidjeti kome je novac dalje isplaćen, koliko je stvarno potrošeno i što je za taj novac napravljeno. Financiranje koje se temelji na ostvarenju ciljeva ne ukida potrebu za transparentnošću, istaknula je Maletić.
Govoreći o praćenju rezultata u području „Djelotvorne javne uprave”, Maletić je upozorila da za 17 od 24 intervencije u predloženom okviru nisu predviđeni pokazatelji rezultata niti su jasno definirani ciljevi. Maletić smatra da je potrebno uspostaviti jasan regulatorni okvir, s ciljevima koji usmjeravaju provedbu i omogućuju vrednovanje postignutog. Bez toga nije moguće dosljedno primjenjivati temeljna načela strateškog upravljanja ni procijeniti koliko se učinkovito troši proračunski novac.
U završnom dijelu izlaganja osvrnula se na predloženi višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2028. – 2034., koji predviđa smanjenje broja programa s 52 na 16 te objedinjavanje više politika u nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva, poput kohezijske politike i poljoprivrede. Naglasila je i da manji broj programa sam po sebi ne jamči jednostavnije korištenje sredstava, već pojednostavnjenje mora biti vidljivo u pravilima i postupcima za korisnike, uz jasno definirane ciljeve i mjerljive rezultate.
U raspravi koja je uslijedila zastupnici su iskazali dodatni interes za pitanje jasnog definiranja ciljeva i reformi u budućem proračunu, otplate obveza povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a raspravljalo se i o praćenju rezultata reformi javne uprave, transparentnosti podataka o primateljima sredstava te neriješenim imovinskopravnim odnosima na poljoprivrednom zemljištu i njihovu utjecaju na ostvarivanje potpora.