„Naša snaga, naš planet“ slogan je Dana planeta Zemlje koji se obilježava 22. travnja.
U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, no ideju o obilježavanju dana našeg planeta prvi put je na konferenciji UNESCO-a u San Franciscu 1969. godine predstavio američki mirovni aktivist John McConnell. Već sljedeće godine, pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona, diljem SAD-a održane su prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša čime ovo pitanje dobiva širi društveni, ali i politički značaj.
Prema Ujedinjenim narodima ovaj se dan službeno održava od 1992. godine kada je na UN-ovoj Konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru velik broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usuglasio dugoročan program za promicanje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, datum 22. travnja je u kalendaru Ujedinjenih naroda označen kao Međunarodni dan majke Zemlje.
Ove godine pozornost svijeta okrenuta je ulozi ljudi i zajednica diljem svijeta u održavanju zaštite okoliša koja utječe na troškove života, javno zdravlje, pouzdanost infrastrukture i dugoročnu stabilnost. Uvjeti okoliša utječu na prehrambene sustave, dostupnost pitke vode, pristup energiji, rizik od prirodnih katastrofa i ekonomsku otpornost u svim područjima svijeta.
Diljem svijeta, zajednice se pozivaju da poduzmu mjere za čisti zrak, čistu vodu i energiju, zaštitu prirodnih resursa i klimatsku stabilnost, jer su upravo ti čimbenici izravno povezani s ljudskim zdravljem, sigurnošću hrane i održivim gospodarstvom.
U skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja UN-a, ciljevi obilježavanja Dana planeta zemlje proizlaze iz ključnih tema koje uključuju:
- tranziciju prema obnovljivim izvorima energije;
- zaustavljanje zagađenja plastikom;
- obnovu ekosustava i biološke raznolikosti;
- promicanje održive mode;
- smanjenja, recikliranja i ponovne uporabe otpada;
- zagovaranje politika zaštite okoliša;
- održivu poljoprivredu promicanjem regenerativnih poljoprivrednih praksi koje poboljšavaju zdravlje tla i podržavaju lokalno uzgojene prehrambene sustave na biljnoj bazi;
- očuvanje vodnih resursa;
- smanjenje ugljičnog otiska, osobito u prometu;
- unaprjeđenje ekološke pismenosti stanovništva.
Više informacija:
https://mvep.gov.hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi/globalne-teme/odrzivi-razvoj/22706