Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 18. ožujka 2021. godine, Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje 2013.-2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 39. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2021. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da Izvješće prioritetno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor, predlaže rješenja za poboljšanje stanja te ukazuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja. Zadnje Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2012. godine razmatrano je i prihvaćeno u Hrvatskom saboru 2013 godine (NN br. 61/13.). Naglasak u ovom Izvješću bio je na temama koje su obilježile razdoblje od 2013. do 2019. godine: novi paket zakona iz područja prostornog uređenja, graditeljstva i građevinske inspekcije, razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja te intenzivnog procesa ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina.
Izvješće je koncipirano u četiri osnovne cjeline: I. Polazišta; II. Analiza i ocjena stanja; III. Analiza provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te IV. Prijedlozi za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje. Između ostalog Izvješćem su istaknuti negativni demografski pokazatelji; prikazana prostorna struktura korištenja i namjene površina RH; dana analiza sustava naselja te kratki pregled gospodarskih djelatnosti koje utječu na prostor; analiza opremljenosti prostora infrastrukturom od značaja za RH; analiza korištenja i zaštite dijelova prostora od posebnog značaja (zaštićena područja, ekološka mreža, prostorni planovi posebnih obilježja, kulturna dobra). Istaknuto je imamo planiranih građevinskih područja naselja u RH 403.757 ha tj. 7,14% površine RH dok izdvojene namjene izvan naselja (gospodarske zone, ugostiteljsko-turističke zone, zone sport, rekreacija i sl.) obuhvaćaju 112.723 ha tj. 1,99% površine RH. I nadalje je prisutna daljnja polarizacija i koncentracija stanovništva (središnja Hrvatska sa Zagrebom) dok odumiru naselja u brdsko-planinskim i pograničnim područjima (u popisu stanovništva iz 2011. imali smo 149 naselja bez stanovnika). Kada je riječ o prostornim planovima s 31. prosincem 2019. godine na snazi je bilo 3347 prostornih planova svih razina. Ministarstvo je u razdoblju 2013. do 2018. dalo preko 11 milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave za izradu prostornih planova.
Izvješće zaključno sadržava prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje i to vezano za demografiju; pravni i institucionalni okvir; edukaciju i jačanje ljudskih kapaciteta; međunarodne aktivnosti; prostorno planiranje i praćenje stanja u prostoru (između ostalog preporuka dovršiti izradu ili izraditi prostorne planove područja posebnih obilježja); upravljanje prostorom (između ostalog preporuka izraditi planove upravljanja zaštićenim područjima, riješiti imovinsko-pravne odnose u nacionalnim parkovima i sl.).
U raspravi na Odboru upozoreno je potrebu poboljšanja kvalitete strateških utjecaja na okoliš prostornih planova i njihovih izmjena i dopuna. Skrenuta je pozornost na neke primjere (Karlovačka županija) gdje se pristupilo trima ciljanim izmjenama prostornog plana na način da se za svaku od tih izmjena radila zasebna strateška procjena. Izraženo je stajalište da navedena praksa nije prihvatljiva budući da predstavlja neracionalno trošenje resursa i vremena umjesto da se istovremeno sagledavaju sve tri izmjene. Postavljeno je pitanje je li se vodilo u ovom Izvješću računa o tome da u narednom razdoblju treba napredovati u ovom dijelu.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da, kada je riječ o postupcima strateških studija i kasnije studija utjecaja zahvata na okoliš, ima prostora za poboljšanja. Prostorni planeri podržavaju što veće objedinjavanje postupaka, ne samo vremenski već i metodološki. Dinamika života je takva da traži istovremene, ciljane intervencije u prostorne planove koje ukoliko su stručno argumentirane od početka i donošenja odluke do javne rasprave i usvajanja prostornog plana, mogu itekako biti uspješno provedene. Ujedno je napomenuta uloga posebnih ovlaštenika na tržištu koji izrađuju strateške studije.
Nastavno na pitanje uloge posebnih ovlaštenika na tržištu za izradu strateških studija upozoreno je kako se oni često nalaze u situaciji da njihova odluka o tome hoće li studijom onemogućiti određene intervencije u prostoru bude uvjetovana vlastitim interesima održanja i traženosti na tržištu. Stoga je ovdje prepoznat prostor za poboljšanja na tragu rješenja nekih drugih država. Primjerice modela nasumičnog biranja izrađivača studije i mogućnosti da se do usvajanja teksta studije ne ističe naziv tvrtke koja ju izrađuje. Ujedno je otvoreno pitanje kvalitete studija, pojave kopiranja dijelova studija i slično.
Vezano uz uvodno istaknut podatak o 7,14% površine Republike Hrvatske planiranih građevinskih područja naselja te 1,99% površine Republike Hrvatske planiranih izdvojenih namjena izvan naselja (gospodarske zone, ugostiteljsko-turističke zone, zone sport, rekreacija i sl.) zatraženo je tumačenje ovih podataka tj. je li riječ o velikim ili malim površinama. Ujedno je ukazano na pritiske koji postoje na lokalnoj razini vezano uz realizaciju planiranih izdvojenih namjena izvan naselja te postavljeno pitanje mogućnosti ukidanja tih područja i stečenih prava.
Predstavnica predlagatelja istaknula je da imamo i više nego dovoljno građevinskih područja budući da su ekstenzivno planirana posebice uzmu li se u obzir demografski pokazatelji. Naglasila je kako o lokalnoj samoupravi ovisi koliko će se othrvati zahtjevima za širenje građevinskih područja. Istaknut je primjer Rovinja koji je zaključio da ne želi više ugostiteljsko-turističkih zona budući da im to ugrožava održivi razvoj turizma.
Sa stajališta ostvarenja ciljeva zaštite prostora i okoliša zatražena je ocjena postojećeg sustava prostornog planiranja i podijele nadležnosti na razini jedinica lokalne samouprave, jedinica regionalne samouprave te nacionalnoj razini. Predstavnica predlagatelja detaljnije je obrazložila postojeći sustav te istaknula da su mogućnosti poboljšanja uvelike determinirane raspoloživim administrativnim kapacitetima. Kontrole bi se mogle pojačati i osigurati bolju kvalitetu prostornih planova kada bi Ministarstvo moglo pregledavati i davati mišljenja na sve prostorne planove koji se izrađuju i idu na predstavnička tijela, ali navedeno nije predviđeno važećom zakonodavnom regulativom te nije provedivo radi postojećih administrativnih kapaciteta Ministarstva.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
z a k l j u č k a
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2013.-2019. GODINE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić